Saborski zastupnici raspravljaju o novom Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima koji je predložila Vlada, a kojim se bitno liberalizira korištenje arhivske građe i omogućuje transformacija javnog arhivskog gradiva iz tradicionalnog u digitalni oblik.

Galerija


Za razliku od važećeg zakona, prijedlog Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima definira stvaranje, čuvanje i predaju tog gradiva u elektroničkom obliku i stvara pretpostavke za preuzimanje tog digitalnog gradiva i digitalizaciju usluge arhiva. Donošenjem novog zakona značajno će se smanjiti troškovi za sve javne ustanove koje imaju obvezu čuvanja arhivskog gradiva te za gospodarstvo.

Vezani članci Siniša Hajdaš Dončić (Dnevnik.hr) Siniša Hajdaš Dončić premijeru u Saboru: "Gospodine Plenkoviću, heteroseksualac sam pa nemam pobuda da trčim za vama" Boris Milošević (Foto: Patrik Macek/PIXSELL) Milošević: "Nacionalna netrpeljivost izjeda društvo, Ježurku Ježića smo izbacili iz lektire zato što ga je napisao Srbin"

"Javno arhivsko gradivo bit će dostupno od njegova nastanka, ako zakonom nije drugačije određeno, što do sada nije bilo slučaj", rekla je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, pojasnivši da se ukida rok od 30 godina nedostupnosti. Zakonom se kvalitetno rješava i pitanje dostupnosti arhivskog gradiva nastalog od 1945. do 1990. godine.

Tijek sjednice pratite u nastavku:

18:07 Ministrica kulture Nina Oboljen Koržinek odlučno je u srijedu u saborskoj raspravi o novom zakonu u arhivskom gradivu i arhivima odbacila oporbene, prije svih Mostove tvrdnje, da se tim zakonskim prijedlogom zatvaraju arhivi.

"Stalno se govori o zatvaranju arhiva, a da nitko nije iznio ni jedan argument", odgovorila je ministrica i naglasila da se predloženim zakonom predviđa ukidanje roka od 30 godina nedostupnosti arhivskog gradiva.

Dakle, svo arhivsko gradivo je dostupno, ako netko iz toga može iščitati da se nešto zatvara, nemam načina kako to objasniti, poručila je.

Mostovi zastupnici cijeli su dan ustrajali da se novim zakonom arhivi zatvaraju.

"Ovim se prijedlogom zatvaraju arhivi jer daje Vladi diskrecijsko pravo da bilo što proglasi tajnim podatkom ili podatkom od nacionalnog interesa, a time se sve zatvara", poručio je Nikola Grmoja ističući kako je izmjenama zakona koje je proljetos predložio Most sve bilo otvoreno.

Jednom otvoreni arhivi žele se ponovno selektivno zatvoriti

Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku) novi zakon naziva "nepopravljivim s mogućim fatalni posljedicama", "protulustracijskim kukavičjim jajetom", "kojem je mjesto u sakupljalištu starog papira u Ministarstvu kulture", a vladajuće koji su ga predložili "čuvarima jugoslavenskih, komunističkih i državnopartijskih tajni".

Kaže da je postojećim zakonom izvršena deklasifikacija cjelokupnog arhivskog gradiva nastalog do 22. prosinca 1990. i da je ono gotovo u cijelosti stavljeno na uvid znanstvenoj i stručnoj javnosti.

"20. svibnja 2017. arhivi su otvoreni tako da neko dodatno potpuno otvaranje arhiva jednostavno nije moguće. Vlada i Ministarstvo žele bez presedana od Baltika do Jadrana jednom otvorene arhive ponovno selektivno zatvoriti", tvrdi Hasanbegović.

Ministrica tumači da zakon o arhivima ne uređuje bilo klasifikaciju, ili deklasifikaciju dokumenata. To ne uređuje Ministarstvo kulture, kao ministrica nemam takvih ambicija, možda su je neki drugi imali, kaže.

Smatra da se u raspravi malo govorilo o prostornim kapacitetima arhiva, o razvoju službe, o novim standardima. Prva smo Vlada koja je popisala stanje u arhivima, imamo detaljnu procjenju koliko će se gradiva skupljati u godinama koje dolaze, naglasila je.

Sabina Glasovac (SDP) ponavlja kako SDP podržava da se "odmah otvore apsolutno svi arhivi" jer bez raščišćavanja prošlosti se ne može krenuti u budućnost.

Članica ste SDP-a, sljednice starog Saveza komunista Hrvatske (SKH), a do danas njegova arhiva nije predana u Državni arhiv, zauzmite se da SDP preda svu dokumentaciju prije 1990. jer sigurno nosi puno tajni, uzvratio joj je Branimir Glavaš (SBHS).

16:40 "Ovim prijedlogom zatvaraju se arhivi, jer daje Vladi diskrecijsko pravo da bilo što proglasi tajnim podatkom ili podatkom od nacionalnog interesa, a time se sve zatvara", poručio je Mostov Nikola Grmoja ističući kako je prema tzv. Mostovim izmjenama sve bilo otvoreno.

Sporno im je pomicanje datuma do kojeg je gradivo dostupno, obzirom da je Mostovim izmjenama javno arhivsko gradivo nastalo do donošenja Ustava 22. prosinca 1990. postalo dostupno bez ograničenja, odnosno 30 godina od nastanka, uz neke mjere zaštite osobnih podataka. Novim prijedlogom arhivi su dostupni do 30. svibnja 1990.

Deklasificirano se ponovno klasificira

"Imali smo otvoreno sve do božićnog Ustava i to je zapravo najzanimljivije istraživačima, taj proces tranzicije iz komunističkog u demokratski sustav. Sada ono što je bilo deklasificirano Ministarstvo kulture ponovno klasificira", zamjerao je Grmoja.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek tvrdi da nije tako: "30. svibnja prekretnica je u Hrvatskoj, ono što je bilo do 29. svibnja pripada jednom režimu i vremenu, 30. svibnja konstituiran je prvi hrvatski demokratski Sabor, izabran na demokratskim izborima".

Kroz javnu raspravu, prema prijedlogu brojnih povjesničara predložen je taj datum, kaže Obuljen Koržinek, jer je to stvarni trenutak prekretnice u kojem je Hrvatska iz totalitarnog prešla u demokratsko društvo.

I HDZ-ova Dragica Roščić kaže da je 30. svibnja 1990. prijelomni datum zbog početka stvaranja suvremene, samostalne i moderne Hrvatske, pa kao takav treba stajati u tom zakonu.

"Simptomatično je da ovim zakonom, kojeg bismo mogli slobodno nazvati 'lex kolega', Vlada ima diskrecijsko pravo da određeni podatak proglasi važnim za nacionalnu sigurnost i učini ga nedostupnim", zamjerao je Mostovac Marko Sladoljev aludirajući na medijske napise o povezanosti HDZ-ova Vladimira Šeksa i bivše jugoslavenske tajne službe.

Njegov stranački kolega Miro Bulj poručuje da će "lex kolega" zatvoriti ono što je, ne tako davno, već otvoreno. "Izuzete su od zaštite osobnih podataka samo one osobe koje su istovremeno bile pripadnice ili suradnice službi državne sigurnosti i obnašale javnu dužnost. Dakle, samo dva čovjeka u cijelom sustavu ne bi mogla zaštititi svoje podatke i njihovi podaci bi bili javno dostupni", naveo je Bulj.

"Ovim prijedlogom zakona cjelovito se rješavaju problemi od neadekvatnog skladištenja, preko nemogućnosti adekvatne digitalizacije, do neusklađenosti podzakonskih akata. Vaš tadašnji prijedlog zakona je parcijalno pristupao, fokusirao se samo na jedan detalj, a zanemario sve druge detalje", poručila je HDZ-ova Irena Petrijevčanin Vuksanović.

SDP uz Most: Arhivi su počišćeni

Uz Most je u raspravi stao SDP.

"Slažem se da treba sve otvoriti, neka se sve vidi, ne treba se ničega bojati. Jasno da samo pojedincima to ne odgovara, ali oni nam i stvaraju opterećenje. Šest mjeseci ste izuzeli, od božićnog Ustava do svibnja '90. godine. Postavlja se pitanje koga se sada štiti i zbog čega se to radi? Zašto su ostavljene mogućnosti da neki pojedinci stave zabranu na otvaranje pojedinih dosjea", pitao je SDP-ovac Gordan Maras.

S njim se slažu njegove stranačke kolege, pa se Sabina Glasovac pita s kim se zapravo HDZ želi obračunati i koga želi zaštititi kroz izmjene zakona, a Alen Prelec uvjeren je kako je očito nekome u interesu "da se baš sve ne vidi i da se sve ne može pročitati".

"Prema svim našim informacijama, u zadnjih 27 godina sve je počišćeno, ekipa je to počistila po preuzimanju vlasti i sada je ostalo jedino da narod vidi neke sitne kokošare, švercere, pijandure koji su prijavljivali ljude koji su pjevali 'Ustani bane' ili 'Vilu Velebita'", kaže SDP-ov Predrag Matić.

HRAST-ov Hrvoje Zekanović drži da će se otvaranjem arhiva "saznati jedno veliko ništa". "Tu i tamo nadrljat će neki čovjek koji je možda bio suradnik UDBA-e ili simpatizer, ali oni ključni ljudi, vlastodršci, oni će proći bez posljedica", poručio je.

Ministrica: zakon omogućuje transformaciju iz klasičnog u digitalni arhiv

Ministrica Obuljen Koržinek pojašnjavala je kako se predloženim zakonom omogućuje transformacija iz klasičnog u digitalni arhiv, a za razliku od važećeg zakona definira se stvaranje, predaja i čuvanje arhivskog gradiva u elektroničkom obliku.

"Stvaraju se pretpostavke za preuzimanje digitalnog gradiva i digitalizaciju usluge arhiva ,i to je zapravo ključna novina u odnosu na zastarjeli Zakon o arhivskom gradivu i arhivima", ustvrdila je.

Goran Beus Richembergh u ime Kluba Glasa i HSU-a imao je niz zamjerki zbog kojih neće podržati taj zakon u prvom čitanju i dodao da pristaju i na datum 15. siječnja1998. "koji je zapravo službeni datum završetka reintegracije hrvatskog Podunavlja, pa da vidimo što je bilo i do tada".

Stevo Culej (HDZ) repliku je iskoristio da ga upita tko je on zapravo.

"Tko ste vi gospodine koji nam lamentirate često ovdje o svim temama, a posebice o ovoj temi", pitao je Culej i pročitao: 'U veljači 2006. Hrvatski list iz Zadra objavio je navodni popis suradnika negdašnje UDBA-e. Među mnoštvo imena našao se i stanoviti Goran Beus s kodnim nazivom 'Odisej'. Jeste li to vi gospodine Beus? Ako niste, ja vam se izvinjavam do zemlje", rekao je Culej.

Prozvani Richembergh mu je uzvratio kako "srdačno prima ispriku" jer to nije on, te pojasnio kako je u tri odvojena sudska postupka dokazao da se radi o lažima i klevetama.

12:00 Tijekom rasprave je zaiskrilo među Mostovcima i potpredsjednika Sabora Željka Reinera.

Božo Petrov Reinera je optužio da ne predsjedava sjednicu jer nije uvažio njegovu primjedbu kako se krši poslovnik osvrnuvši se na izlaganja HDZ-a.

"Odbijate predsjedati sjednicom, ali plaću potpredsjednika uzmete. Lijepo je ne raditi, a plaću uzeti", kazao je Petrov.

10:26 Nakon izlaganja zahtjeva za stankama Sabor je nastavio rad raspravom o novom Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima.

Prijedlog zakona obrazložila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinkek.

10:23 Anka Mrak-Taritaš (GLAS) rekla je da ne razumije zašto Vlada ne želi reći tko je pisao lex Agrokor.

"Pogotovo kad uzmemo u obzir da je Borislav Škegro rekao da on zna tko je pisao zakon. Tema Agrokora izuzetno je važna za ovu zemlju. Pretpostavljam da će europejac Plenković nakon Strasbourga reći što misli o radu Ramljaka i vezano uz savjetničke naknade... Elementarna pristojnost nalaže da kažete tko je pisao Lex Agrokor. Evo, i Škegro je rekao da to zna... Gospodine Plenkoviću, kad se vratite iz Strasbourga, dajte da vam čujemo glas', zaključila je.

10:15 Josip Borić (HDZ) izjavio je kako Sabor svaki dan počinje raspravom u Agrokoru.

"Nitko nije znao kako će ovo završiti kad je krenulo.Cilj Vlade je da postupka završi ostvarivanjem nagodbe", rekao je Borić i dodao da vjeruje premijeru kad kaže da nije znao za naknade.

Potom je podsjetio kako  jedan potpredsjednik Sabora zastupnike proziva da ne dolaze na posao dok on sam u Sabor dođe samo u jutarnjim satima.

"Ne zaboravite da ste i vi glasali za lex Agrokor", kazao je Borić.

10:10 Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid) rekao je kako je Ante Ramljak u sukobu interesa jer isplaćuju visoki iznosi njegovoj bivšoj tvrtki.

"To je sukob interesa koji vrišti do neba. Je li itko provjerio povjerenika prije imenovanja. Texo menadžment trenutno vodi gospodin Matić, a protiv Stričevića je podignuta optužnica zbog izvlačenja novca iz TLM-a. Svima njima zajednički je nazivnik Borislav Škegro", tvrdi Sinčić.

Poručio je kako traži ostavku Vlade, ali je "većina takva kakva jest".

"Sramota za Republiku Hrvatsku", kaže Sinčić.

10:00 Božo Petrov (Most) kazao je kako je sadašnja Vlada licemjerna kada kaže da nije znala za situaciju u Agrokoru.

"Ministar financija prije otvaranja afere Agrokor tvrdi da nije ništa znao, iako je tamo radio. Za Knightead fond smo saznali iz medija. Vlada nije znala ni za plaće savjetnika. Ovakvo nasilje nad hrvatskim gospodarstvom treba završiti", rekao je Petrov.

9:54 Željko Glasnović (nezavisni) kazao je kako se o otvaranju arhiva govori 30 godina nakon pada Berlinskog zida.

Potom je po već starom običaju pričao u kadrovima UDBA-e.

Jandroković mu je nakon izlaganja poručio da više neće dopuštati da se u stankama govori o istim temama koje su na dnevnom redu.

9:50 Marija Puh (HNS) kazala je kako se ovih dana u javnom prostoru mogu čuti zabrinjavajuće poruke o ženama.

"Skandalozne izjave strašno me brinu. Pojedinci žele diskreditirati žene, prikazati nas nesposobnima za politiku i smjestiti nas u kuhinju", kazala je Puh.

Sa zastupnicima je podijelila i vlastita iskustva o omalovažavanju žena.

Otkrila je kako je njen dečko od nje tražio da se ostavi politike.

"Govorio mi je da nađem normalan posao. Nisam mu vjerovala, nego sam vjerovala sebi", kazala je Puh.

Ženama je poručila da vjeruju u sebe. "Niste ništa manje vrijedne od onih koji vas žele stjerati u kut. Svima koji diskreditiraju žene u javnom prostoru i njihova prava poručujem: Nećete uspjeti", rekla je. 

9:38 Sabor je i danas rad započeo zahtjevima za stanku koju je zatražilo 7 klubova zastupnika.

Nakon stanke zastupnici će govoriti o položaju žena u Hrvatskoj, prijedlogu Zakona o komunalnom gospodarstvu, situaciji u Agrokoru, Zakonu o arhivima te aktualnoj političkoj situaciji.  (D.I. / I.D. / Hina)