Prijedlogom izmjena državnog proračuna Hrvatske za 2022. i projekcijama za 2023. i 2024. proračunski deficit opće države po ESA metodologiji porasti će za 1,4 milijarde kuna, na 13,4 milijarde ili 2,8 posto BDP-a.
Udio javnog duga u BDP-u, pak, nastavlja se smanjivati, ove godine za 3,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije te će iznositi 76,2 posto BDP-a.
Najveće povećanje rashoda odnosi se na sustav zdravstva, za otprilike 4 milijarde kuna, od toga se 3,5 milijardi kuna odnosi na dugove i obveze bolnica i ljekarni prema dobavljačima. Slijede mirovine i mirovinska primanja, koje se povećavaju za 1,5 milijardi kuna zbog indeksacije i dodataka u Vladinom paketu antiinflatornih mjera.
Stavka Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike tako se povećava za 3 milijarde kuna.
Za nabavu robnih zaliha, najvećim dijelom vezano uz situaciju s Ukrajinom, sredstva se povećavaju za 697 milijuna kuna. Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, u čijem su sustavu robne zalihe, proračun se pritom povećava za 1, 7 milijardi kuna u odnosu na tekući plan proračuna, koji uzima u obzir sve preraspodjele unutar proračuna koje su učinjene u prvih pet mjeseci.
Rebalans predviđa i dogovoreno povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 4 posto od 1. svibnja.
U nastavku tjedna saborski zastupnici će raspravljati o još nekoliko zakonskih prijedloga među kojima o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi kojima se predviđa ukidanje imuniteta članovima Vlade ako se radi o koruptivnom djelu za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti.
"Takvi će se kazneni postupci moći voditi bez prethodnog odobrenja Vlade", rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica o izmjenama zakona.
Prema važećim zakonskim odredbama, članovi Vlade imaju imunitet od kaznenog postupka za sva djela za koja je kazna do pet godina zatvora.
Gužva na plaži
Nevjerojatno
HDZ NIJE ODUŠEVLJEN
