Izmjene zakona o radu, trgovini i sprječavanju rada na crno bile su glavne teme rasprave u Saboru. Kritika oporbe nije nedostajalo, a vladajući su tvrdili da je sve dobro izbalansirano.

Galerija Hrvatski sabor: Ilustracija - 1 Ilustracija Marin Piletić, Katarina Peović +5 Rasprava u Saboru - 5

I prije početka same rasprave o konačnom prijedlogu izmjena Zakona o radu (ZOR) te o prvom čitanju prijedloga izmjena Zakona o trgovini zaredali su zahtjevi za stankom u kojima su kao i kasnije u raspravi zastupnici oporbe upozorili na niz spornih odredbi u zakonskim izmjenama. 

Oporba je prigovorila i na objedinjavanje rasprave o zakonskim prijedlozima, a zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš zaključila je da je to ''kao da se objedine grudnjaci, svinjske polovice i drva za ogrjev''.

Katarina Peović iz Radničke fronte upozorila je da se radi o ''manipulacijama kojima se želi maknuti fokus s onoga što će se dogoditi ako prođe ZOR, čega radnici nisu dovoljno svjesni''.

Kritizirala je što će Sabor objedinjeno raspravljati o izmjenama ZOR-a, radu nedjeljom i suzbijanju neprijavljenog rada. To, kazala je, ukazuje na malverzaciju i manipulaciju koju želi izvesti HDZ, a to je ne ukidanje rada nedjeljom, nego smanjivanje broja radnih nedjelja.

''Kupuje se glas i podrška javnosti neradnom nedjeljom, a zapravo će radnici imati 30 posto manju plaću u izvanrednim uvjetima što znači tisuće kuna manje plaće, znači da neće moći plaćati kredite, a radit će bez prekida četiri mjeseca'', upozorila je zastupnica.

''Pisala mi je jedna radnica koja radi u turizmu i kazala da nije imala odmora šest mjeseci'', kazala je Peović te upozorila i na problem sa sindikatima među kojima se radi podjela oko reprezentativnosti pa dio njih šuti oko kritičnih stvari u ZOR-u.

SDP-ova Sabina Glasovac također je tražila stanku i Vladin prijedlog nazvala ''lažnim ZOR-OM jer Vladi nije stalo da se poboljša uvjete onima koji zaista žive od svoga rada''.

Hinjena briga i loša gluma

ZOR ne jača zaštitu i sigurnost radnika, radi upravo suprotno, kazala je Glasovac kritizirajući vladajuće da odbijaju ograničiti primjenu ugovora na određeno i zanemaruju činjenicu da radnici rade i noću, u smjenama, subotom te taj rad ne žele dodatno platiti.

Iz HDZ-a su sve kritike odbacili te je njihova Majda Burić ustvrdila da će se znatno unaprijediti radno zakonodavstvo i poziciju radnika u trgovini.

Mostov Marin Miletić upozorio je da su mnogi radnici nedovoljno plaćeni: ''Njih 52.000 ima minimalnu plaću, mnogi jedva spajaju kraj s krajem''.

Urša Raukar Gamulin iz ZLB-a upozorila je da između dvaju čitanja ZOR-a nisu poboljšani uvjeti za agencijski, platformski rad, za prava trudnica: ''To je zato što vladajućima radnici i njihova prava, ipak, nisu na prvom mjestu. Ta loša gluma da se drži ravnoteža poslodavaca i radnika je ipak samo loša gluma, radnici nisu dobili zaštitu koju su trebali''.

SDSS-ova Dragana Jeckov pohvalila je prednosti koje izmjene ZOR-a donose za sezonske radnike.

Miroslava Škoru brinu strani radnici u Hrvatskoj. On je poručio da Za pravednu Hrvatsku pozdravlja svaku promjenu za dobrobiti radnika i poduzetnika pa zapitao: ''Koliko se stranaca uselilo u Hrvatsku u zadnjih godinu dana''.

Ima stvari koje su mogle biti bolje, konkretno rad na određeno i agencijski rad, kazao je Marijan Pavliček iz Hrvatskih suverenista: ''Bit će puno posla za državni inspektorat da se ne bi išlo na štetu najslabijih, a to su radnici''.

Kakve izmjene predlaže Vlada?

Nakon stanke ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović predstavio je izmjene Zakona o trgovini, a kolega mu ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić izmjene ZOR-a.

Filipović je naglasio da je nedjelja prema hrvatskoj tradiciji i običajima dan tjednog odmora, a i da najnovije istraživanje na 1000 ispitanika pokazuje da dvije trećine hrvatskih građana podržava regulaciju rada nedjeljom.

Konačnim prijedlogom izmjena Zakona o radu (ZOR), jasno se definira pojam plaće, sprječava neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno, povećava satnica za rad nedjeljom i odustaje od mogućnosti da radnik odbije rad nedjeljom.

Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu rada, te dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca, što je dosad bio slučaj. Propisano je da se plaća ugovara u bruto iznosu i isplaćuje na transakcijski račun radnika.

Ilustracija - 4 Vlada predstavila izmjene Zakona o radu: Ovo su ključne novosti

Zakonom se uređuje i novi oblik rada preko digitalnih radnih platformi (npr. Glovo, Bolt, Uber itd.) s ciljem zaštite takvih radnika.
Uvodi se i izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje u radnom odnosu starijih radnika.

Također, uvodi se mogućnost da članovi sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru urede za sebe određena povoljnija materijalna prava.

Tzv. priziva savjesti, po kojem bi radnik mogao odbiti rad nedjeljom, o čemu se u javnosti puno polemiziralo, nema u konačnom tekstu izmjena.

Ilustracija Radnik neće moći odbiti rad nedjeljom: Pogledajte tko će i kada smjeti raditi

Slijedom izmjena Zakona o trgovini, trgovci mogu raditi 16 nedjelja u godini, po svom izboru, odnosno 30 posto svih nedjelja u godini. U pravilu, nedjelja je neradna.

Izmjene ZOR-a, pak, po prvi put propisuju da se rad nedjeljom mora platiti 50 posto više, sada to nije bilo jasno definirano pa se radnika moglo platiti i kunu više.

Definirane su i brojne iznimke u radu nedjeljom, tj. prodavaonice koje će moći raditi i na taj dan. To su, primjerice, trgovine na željezničkim i autobusnim kolodvorima, zračnim lukama, benzinskim postajama, u bolnicama, hotelima, marinama, kampovima, OPG-ovima.

Zabrana rada nedjeljom neće se primjenjivati ni na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na tržnicama, prigodnu prodaju na sajmovima, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

Kiosci i pekarnice nedjeljom i blagdanima radit će od 7 do 13 sati.

Filipović je istaknuo kako smatra da do gubitaka u trgovini neće doći jer će građani za odlazak u trgovine odabrati neki drugi dan.

''Vi očito niste nikada bili na benzinskoj stanici'', kazala je Filipoviću  Marijana Puljak iz Centra nakon što je on ustvrdio da ljudi neće baš kupnju obavljati na benzinskim pumpama jer je jasno popisano što one mogu prodavati.

HDZ-ov Branko Bačić nazvao je zakon dobrim balansom i on je uvjeren da će zakon ovaj put proći na Ustavnom sudu te smatra da do drugog saborskog čitanja treba omogućiti i da rad blagdanom bude uređen zakonom.

Miletić je poručio da bi bilo dobro da radnici mogu sami izabrati žele li raditi nedjeljom, a Dalija Orešković iz Centra osvrnula se na teze o katoličkim vrijednostima i zabrani rada nedjeljom u kojima se vidi dodvoravanje crkvi: ''Uoči božićnih blagdana biti će puno pohvala s oltara u propovijedima''.

Rad nedjeljom ne bi trebalo zabranjivati, nego radnike adekvatno platiti, istaknula je GLAS-ova Anka Mrak Taritaš.

''Pravite nas ludima''

Piletić je otklonio oporbene kritike da se izmjenama ZOR-a radi korak nazad, ističući da se njima Zakon dodatno usaglašava s europskim standardima.

Glasovac nije uvjerio. ''Pravite nas ludima'', poručila je, a on kazao da je ovo tek prva faza reforme radnog zakonodavstva.

Mogućnost ''dobrovoljnog rada'' Peović je nazvala cinizmom te upozorila da se u Hrvatskoj ionako već radi više od europskog prosjeka, a sad će još radnici raditi 'još više ''dobrovoljno'' kako to ''tumači ministar''.

''Vraćamo se u 19. stoljeće'', kazala je pa podsjetila i na uvjete u kojima se radi danas i u kojima su radili robovi: ''I oni su radili dobrovoljno, da im je netko dao papir da ga potpišu, što bi napravili... Govoriti o tome da će radnici raditi više dobrovoljno u zemlji u kojoj plaća nije dostatna za život...''

Tko bi kada i kako radio, tko bi kada i kako o tome odlučivao?

''Odluku bi trebalo prepustiti zaposlenicima, ne smije im se nametati ni 16 radnih niti 36 neradnih nedjelja'', kazao je Miletić, koji smatra da s obzirom na krizu ne treba brinuti hoće li biti dovoljno onih koji će htjeti raditi nedjeljom. 

Puljak smatra da je najbolje odluku prepustiti poslodavcima, s tim da rad nedjeljom moraju platiti više i osigurati radniku slobodan dan za odmor. Upitala je i zašto slobodnu nedjelju ograničiti samo na trgovinu: ''Zar obitelj nemaju i konobari, kuhari, zaposleni u turizmu...?''

Marijana Petir smatra da je riječ o pozitivnom koraku prema pronalasku trajnog rješenja jer je očigledno da rad nedjeljom pogoduje velikim trgovačkim lancima, često u stranom vlasništvu, koji u matičnim državama ne rade nedjeljom: ''Male, nespecijalizirane trgovine ne mogu se nositi s rastućom konkurencijom velikih trgovačkih lanaca pa zatvaraju svoja vrata''.




Mrak Taritaš je ocijenila da će mogućnost rada na izdvojenom mjestu do osme godine djetetova života i pravo na pet neplaćenih dana za skrb o članu obitelji primarno koristiti žene: ''Zbog toga će dobiti manju plaću, a u konačnici i mirovinu''.

Saša Vejnović, Davor Filipović, Lana Ružičić Filipović možda ne zna prijeći cestu, ali zna koliko su važni centimetri: ''Kad obučem tenisice...''

Ilustracija - 1 Skraćeni radni tjedan i dalje kao SF: Umjesto da radimo kraće za više, radit ćemo duže za isto ili još i manje?

Sabor bi trebao raspraviti i opsežne izmjene ZOR-a koje je predložila Peović, a kao jedan od najvažnijih zahtjeva istaknula je skraćenje radnog tjedna s 40 na 35 sati, što je politika koju slijedi sve više europskih država.

Predlaže i da ukupno trajanje svih ugovora na određeno kod jednog radnika ne smije biti dulje od godine dana, bez obzira na prekide.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju