Kada se dogovore imena kandidata za nove ministra, oni će, prije potvrde u petak u Saboru, biti saslušani na nadležnim saborskim odborima.
Prema saborskom Poslovniku rasprava o ministrima koji se u Vladu imenuju naknadno ne održava se na plenarnoj sjednici, nego samo na resornim odborima. Praksa je da ih na odborima predstavi sam premijer, a zastupnici im pritom mogu postavljati pitanja i oni su na njih dužni odgovoriti.
Na sjednici Sabora o povjerenju se potom glasuje bez rasprave, a da bi bili potvrđeni, novi ministri moraju dobiti glasove 76 zastupnika. Odmah nakon izglasavanja novi ministri trebali bi položiti prisegu.
Mediji navode da će zastupnika HDZ-a u zagrebačkoj skupštini, Davora Filipovića, koji je bio i HDZ-ov kandidat za zagrebačkog gradonačelnika, premijer predložiti za novog ministra gospodarstva i održivog razvoja, umjesto Tomislava Ćorića.
HDZ-ov saborski zastupnik i gradonačelnik Novske Marin Piletić trebao bi biti predložen za ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, umjesto Josipa Aladrovića.
Kao treća nova osoba u Vladi u medijima se spominje profesorica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Snježana Vasiljević, koja bi bila potpredsjednica Vlade umjesto Borisa Miloševića. No, kasnije tijekom dana iskrsnulo je novo ime umjesto Vasiljević - Anja Šimpraga.
Premijer Andrej Plenković u utorak poslijepodne nakon sastanka sa sindikatima na novinarsko pitanje nije htio potvrditi da će Šimpraga u Vladu umjesto Miloševića već je tek ustvrdio da će imena otkriti u srijedu nakon sastanka parlamentarne većine.
Milošević i Aladrović pod istragom su Uskoka, a Ćorić, kako se nagađa, odlazi na novu funkciju u Hrvatsku narodnu banku.
U srijedu Sabor će raspravljati o konačnom tekstu izmjena Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju koji je izazvao veliko nezadovoljstvo među odgojiteljima i zaposlenima u vrtićima što će izraziti i na prosvjedu najavljenom na dan rasprave.
Dok ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs poručuje da je cilj omogućiti svakom djetetu pravo na upis u dječji vrtić, povećati obuhvat djece u predškolskom odgoju te poboljšanje kvalitete odgojno-obrazovnog rada, udruge i sindikati smatraju da najavljene zakonske izmjene ne donose rješenja za probleme u sustavu, da su štetne za svako dijete u Hrvatskoj i da ne ispravljaju višestruku diskriminaciju.
Predloženim zakonskim izmjenama propisuju se kriteriji za ostvarivanje prednosti pri upisu u dječji vrtić kojima je osnivač lokalna jedinica ili država.
Prednost pri upisu imat će djeca koja do 1. travnja tekuće godine navrše četiri godine života, a nakon toga djeca roditelja invalida Domovinskog rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca oba zaposlena roditelja, djeca s teškoćama u razvoju, djeca samohranih roditelja.
Potom djeca jednoroditeljskih obitelji, djeca osoba s invaliditetom, djeca u udomiteljskim obiteljima, djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu ili roditelja primatelja zajamčene minimalne naknade.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
Zakonskim izmjenama također se daje mogućnost zapošljavanja učitelja na mjesta odgojitelja u dječjim vrtićima, te zbog lakšeg postupka osigurava mogućnost elektroničkog upisa djece u dječji vrtić.
Na dnevnom red u u srijedu je i konačni prijedlog Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost. U četvrtak zastupnici će raspraviti dva zakona iz područja pravosuđa, izmjene Zakona o parničnom postupku i Zakona o kaznenom postupku a u petak Zakon o izdavanju pokrivenih obveznica te u podne glasovati.
