"Ustavni sud drži 'lojtre' pogrešnoj Vladinoj politici i aktivno podupire takvu politiku nečuvenim i skandaloznim uključivanjem u procjenu što ekonomska politika jest i što ona ne treba biti. Umjesto da se bavi vladavinom prava, on se bavi potporom ekonomskoj politici", ustvrdio je na konferenciji za novinare predsjednik Matice Vilim Ribić.
Pročitajte i ovo
Očitovalo se troje sudaca
Ustavni sud objavio zapisnik sa sjednice na kojoj su sami sebi produljili mandat
Borba za dostojanstvo
VIDEO/FOTO "AP, milo moje, učitelji bi malo plaće tvoje": Veliki prosvjed prosvjetara u Zagrebu
Optužio je Ustavni sud da time doprinosi pravnom kaosu i nesigurnosti u zemlji. "Sud radi po načelu oportuniteta - podilazi Vladi, vjerojatno zato što je s njom u sukobu u drugim pitanjima pa sada traži balans. Ustavni sud u odluci ponavlja Vladine floskule i prenosi Vladino mišljenje", rekao je Ribić.
Vlada po konvencijama može suspendirati određena prava iz kolektivnog ugovora, ali po proceduri predviđenoj konvencijama te preporukama i mišljenjima stručnjaka iz Međunarodne organizacije rada. Ta procedura, istaknuo je Ribić, traži da se prethodno pregovara i da takve mjere budu jasno vremenski ograničene.
'Vladina odluka je pravno nasilje nad 300.000 građana'
Kolektivni ugovor potpisan je u prosincu 2013., a u ožujku 2014. Vlada je donijela zakon kojim je poništila taj ugovor, svega četiri mjeseca nakon potpisivanja. "Nisu pregovarali sa sindikatima, niti se u četiri mjeseca radikalno promijenila gospodarska situacija", rekao je Ribić.
Matica smatra da je odluka Ustavnog suda dala osnovu za podnošenje novog prijedloga za ocjenu ustavnosti, jer se više ne radi o privremenoj mjeri nego o trajnoj uskrati prava.
Također je podnijela prigovore Međunarodnoj organizaciji rada, žalbom se obratila Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, a budući da Ustavni sud nije zaštitio kolektivno pregovaranje obratit će se i Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu.
"Smatramo da je odluka Ustavnog suda površna i neutemeljena, te rezultat nesagledavanja sustava i svega onoga što se dogodilo u cjelini, a što je po ovlastima, djelokrugu i zadaćama Ustavnog suda njegova glavna uloga", rekla je glavna tajnica Matice Mirela Bojić.
Navela je nekoliko primjera iz odluke na kojima se, kazala je, pokazala nekompetentnost ljudi koji su je napisali te ustvrdila da je odluka "nestručno i aljkavo" napisana i obrazložena.
Ustavni sud odbacio je nedavno prigovore devet sindikata i više građana na Zakon o uskrati prava na uvećanje plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža, ističući da se radi o povlastici dijela zaposlenih u državnim i javnim službama koju Vlada može uskratiti u uvjetima gospodarske krize u zemlji.
Zakon je donesen u ožujku 2014. zbog višegodišnje recesije i na snazi je trebao ostati do kraja godine, no njegova je primjena Vladinom uredbom produljena na još tri mjeseca, što je kasnije prihvatio i Sabor, u formi zakonskih izmjena.
Zakonom je uskraćeno pravo na uvećanje koeficijenta složenosti poslova za radni staž u državnoj i javnoj službi za 4 posto od 20 do 29 godina, 8 posto od 30 do 34 godine i 10 posto za 35 i više godina radnog staža. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook