Švicarska i Norveška nakon negativnog referenduma odgodile su pregovore s Europskom unijom, točnije, nisu pristupile u njezino članstvo.
Pročitajte i ovo
Na upit možemo li usporediti prilike u Švicarskoj i Norveškoj tada i one u Hrvatskoj danas, profesor doktor Anđelko Milardović rekao je kako nije pametno miješati kruške i jabuke. 'To su dvije države koje su imale sve uvijete da ne uđu u EU i da ostanu samostalne i neutralne', tvrdi.
'Norveška pliva na nafti, a Švicarska na novcu, mi se s njima ne možemo uspoređivati', tvrdi Milardović. Dodaje kako dvije navedene zemlje na svojoj koži nisu osjetile neulazak u zajednicu europskih zemalja jer se radi o organiziranim društvima, a još je jednom podsjetio da tko ima naftu nema se čega bojati.
Norveška treća po ulaganju u EU fondove
Politički analitičar Damir Grubiša kaže kako Švicarska i Norveška nisu imali kampanje za referendum u vezi ulaska u Europsku uniju. 'No, Norveška iako nije u Europskoj uniji treća je po redu zemlja koja ulaže novac u fondove Europske unije. Oni su to shvatili kao svoju europsku dužnosti i građani se ni malo ne bune. EU je dala Norveškoj članstvo u Nordijskom vijeću te ima pristup europskom tržištu bez ikakvih carina', pojašnjava Grubiša.
Da se hrvatske prilike i one u Norveškoj i Švicarskoj ne daju uspoređivati, misli i profesor na Fakultetu političkih znanosti Ivan Grdešić. 'Norveška je država bogata naftom i njoj ne treba pomoć od europskih fondova, to silno bogatstvo joj daje temelj za neutralnost. Slična je situacija i u Švicarskoj, uz to što još oni imaju tradiciju neutralnosti koja je zasigurno poticala ljude na nesavezništvo', tvrdi Grdešić.
'Ne smijemo si dopustiti negativan rezultat'
Dodaje kako se Hrvatska nikako ne može mjeriti s ovim državama i ne smije si dopustiti negativan rezultat na referendumu. Pojasnio je i što bi se s građanima RH dogodilo u toj situaciji. 'Živjeli bi na rubu Europske unije, a ni na koji način ne bi utjecali na tu okolinu, ali bi morali trpjeti odluke te okoline', tvrdi.
Profesor Grdešić kaže kako bi neulazak u Europsku uniju imao i dugoročne posljedice na unutarpolitičkom planu. 'Došlo bi do slabljenja demokracije i omogućavanje radikalnim, konzervativnim i nacionalističkim snagama da zavladaju Hrvatskom, a to se jednostavno ne smije dogoditi', tvrdi Grdešić.
Milardović pretpostavlja da bi građani Hrvatske na svojoj koži osjetili neulazak u Europsku uniju, dodaje kako bi se kreditni rejting vjerojatno poljuljao, no zaključuje kako je on i sada itekako poljuljan.
Profesor Grubiša kaže da bi Hrvatska, ukoliko se odluči za neulazak u EU, odmah izgubila 1.400.000 eura iz pretpristupnih fondova. 'Državi bi pao kreditni rejting i bila bi prisiljena aktivnije se zalagati oko ulaska u CEFTA-u, drugi regionalni okvir. Izgubili bi strane investicije, a na kraju, ne bi mogli izbjeći ulazak u Europsku uniju zajedno s ostalim balkanskim zemljama 2020. godine', tvrdi Grubiša.
Agresivna politika vladajućih
Profesor doktor Anđelko Milardović kaže da ukoliko se građani Hrvatske u nedjelju izjasne za samostalnost, točnije za neulazak u EU,i ukoliko je na snazi demokracija, to je volja koja se mora prihvatiti.
'Da većina zaokruži NE, to bi bilo upozorenje za vladajuće i njihovu agresivnu propagadnu. Neka referendum odgode za godinu dana i do tada sve pripreme. Jer, ovo sada graniči s novim jednoumljenom', tvrdi Milardović.
Ističe kako se proteže atmosfera bez tolerancije i bez prava na različito mišljenje. 'Vladajućima se može dogoditi da im se ovakav propagandni diskurs odbije o glavu. Ova propaganda je na razini sjevernokorejske, samo što oni tamo imaju jednog vrhovnog vođu, a mi sedam, mislim na ove koji se pojavljauju u propagandnom spotu', rekao je.
