Šrot, čija stranka u parlamentu ima pet zastupnika, traži da se prije stavljanja ratifikacije na dnevni red zastupnici upoznaju s dokumentima o navodnom prejudiciranju granice sa Slovenijom. Predsjednik Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmago Jelinčič, koji u parlamentu ima također pet zastupnika, tvrdi da dokumenti koje je Hrvatska tijekom pregovora o članstvu dostavila NATO savezu prejudiciraju granicu sa Slovenijom na isti način kao dokumenti poslani u Bruxelles za učlanjenje u EU.
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova Jelinčičeve tvrdnje je demantiralo, a četiri stranke Pahorove koalicijske vlade i Slovenska demokratska stranka (SDS) bivšeg premijera Janeza Janše izjavile su da su uključivanje u EU i NATO dva različita procesa i da će podržati ratifikaciju hrvatskog pristupnog protokola. Slovenski parlament ratifikaciju ima predviđenu na redovnoj sjednici sljedećeg tjedna, ali nije jasno kad će doći na dnevni red. Moguća je samo odgoda glasovanja, budući da Jelinčič i Šrot traže sastanak svih parlamentarnih stranaka i usklađivanje na temu ratifikacije.
Za ratifikaciju pristupnog protokola u parlamentu ovaj put je potrebna dvotrećinska većina zastupnika, koju stranke koje su javno podržale ratifikaciju i imaju. Politički krugovi u Ljubljani ne sumnjaju da će Pahorova vlada omogućiti da do ratifikacije pravodobno i dođe jer ocjenjuje da je 'nacionalni interes' u vezi granice moguće 'zaštititi' tijekom pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom unijom. Promatrači međutim upozoravaju da je u Ljubljani već dosta vremena prisutna na nekim razinama 'otrovna' retorika prema Hrvatskoj, koja je ranije bila karakteristična samo za Jelinčiča koji u domaćim medijima dobiva sve više prostora i sve elitnije termine.
Da takva terminologija nije strana ni nekim javnim dužnosnicima svjedoči i zapisnik 'povjerenstva za europska i međunarodna pitanja' Državnog savjeta, inače poprilično marginalne institucije koja je prilikom koncipiranja prvog slovenskog ustava bila zamišljena kao 'senat'. Sve se svelo na povremene sastanke 40 članova tog tijela, koji nemaju zastupnički status i većinom su predstavnici interesnih i lokalnih zajednica koji imaju prvenstveno savjetodavnu funkciju, a u pojedinim slučajevima imaju formalno pravo veta na odluke parlamenta, što se izuzetno rijetko koristi.
Članovi navedenog povjerenstva Državnog savjeta u jednom su svom zapisniku početkom tjedna parlamentarcima preporučili da razmotre i odnose s Hrvatskom u svjetlu njena navodnog NDH-nasljeđa. 'Dodatna okolnost koju bi zastupnici prilikom razmatranja ratifikacije pristupnog protokola morali razmatrati je odnos današnje Hrvatske prema tradiciji NDH', navodi se u spomenutom zapisniku, te dodaje da je NDH 'na određeni način i danas prisutna u hrvatskoj političkoj svijesti' i da se današnja Hrvatska 'nije ispričala' za zločine NDH 'pojedinim državama i narodima'.
