22. i 23. travnja 1990. godine održan je prvi krug demokratskih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj. Izbori su raspisani za tri vijeća koji su činili Sabor SR Hrvatske koja je još tada bila dio Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
No, prvim višestranačkim izborima prethodile su dvije bitne odluke. Od veljače 1990. legalizirano je formiranje i registriranje novih političkih stranaka te su usvojeni ustavni amandmani koji su omogućili višestranačke izbore.
U nedjelju 22. travnja održani su izbori za zastupnike u Društveno-političkom vijeću i Vijeću općina. Sljedeći dan, u ponedjeljak, 23. travnja birali su se zastupnici Vijeća udruženog rada. Potom je slijedio drugi krug izbora. Nešto što nam je danas praksa samo na predsjedničkim izborima tada se prakticiralo i na onim parlamentarnim.
Trodomna struktura Sabora tada je bila uvjetovana odrednicama još uvijek važećeg Ustava Jugoslavije. Većina stranaka takav sustav ocijenila je kao nezgrapan, no bila je primorana prihvatiti ga da bi potaknuli promijene.
Društveno-političko vijeće i Vijeće općina imale su funkcije najsličnije današnjem Saboru. Problem je bio u Vijeću udruženog rada koje je bilo izrazito anakrona ustanova, ali, paradoksalno, najbrojnije. Ipak, upravo je Vijeće udruženog rada imalo ključnu ulogu u donošenju Božićnog Ustava.
Drugi krug parlamentarnih izbora
Izbori su provedeni po većinskom sustavu, a za 351 zastupničko mjesto natjecale su se 33 stranke s ukupno 1705 kandidata. Zbog takvog izbornog sustava Hrvatska je bila podijeljena na izborne jedinice gdje se u svakoj od njih birao jedan zastupnik. U Društveno-političko vijeće biralo se 80, u Vijeće udruženog rada 156, a u Vijeće općina 115 zastupnika.
Zamislite to kao male predsjedničke izbore. Hrvatska je podijeljena na 80 izbornih jedinica kada je riječ o Društveno-političkom vijeću, 156 jedinica za Vijeće udruženog rada i 115 za Vijeće općina.
Pročitajte i ovo
Da bi netko bio izabran u bilo koje vijeće Sabora morao je skupiti natpolovičnu većinu glasova, uz uvjet da je na biralište izašlo više od jedne trećine registriranih glasača. Kako se ti uvjeti nisu ostvarili 6. i 7. svibnja održan je drugi krug.
Dan državnosti
Sa 42 posto osvojenih glasova Hrvatska demokratska zajednica dobila je ukupno 205 mandata odnosno 58 posto zastupničkih mjesta. Sa 26 posto glasova birača, drugo mjesto osvojio je Savez komunista Hrvatske – stranka demokratskih promjena s 107 mandata, odnosno 30 posto zastupničkih mjesta.
Pročitajte i ovo
Treće mjesto sa 15 posto osvojenih glasova i 21 mandatom zauzela je Koalicija narodnog sporazuma, a četvrto Srpska demokratska stranka koja s osvojenih 1,6 posto glasova dobiva 5 mandata. Preostalih 13 mandata pripalo je nezavisnim zastupnicima i zastupnicima nacionalnih manjina.
Temeljem rezultata prvih višestranačkih parlamentarnih izbora, 30. svibnja 1990. godine konstituiran je prvi višestranački Sabor. Taj dan obilježavao se kao Dan državnosti do 2001. godine kada je preimenovan u Dan Hrvatskoga sabora. 1. siječnja 2020. godine, 30. svibnja ponovno je proglašen Danom državnosti.
-
Teško je ostati prisebanEmotivni trenutak u Dnevniku Nove TV: Drhtavi glas i suze naših voditelja
-
BlagdaniKaos na granici sa Srbijom: Kolona duga više od 20 kilometara, auti stoje, ljudi izlaze iz vozila
-
Predsjednički izbori 2024Kandidati popisali troškove kampanje: Evo tko je rekorder, a tko tvrdi da mu plakati ni ne trebaju
