Prvi put u kliničkom ispitivanju na čovjeku testiran je pristup koji nastoji potaknuti stare stanice da poprime funkcionalna obilježja mlađih stanica, čime su dugogodišnja istraživanja starenja ušla u fazu primjene. Riječ je o eksperimentalnoj terapiji koja se ne testira se kao tretman za produljenje života, nego kao mogući pristup liječenju sljepoće uzrokovane glaukomom.
Istraživanje, koje financira tvrtka Life Biosciences iz Bostona u Massachusettsu i koje je objavljeno u časopisu Nature, temelji se na tehnici poznatoj kao djelomično stanično reprogramiranje. Umjesto potpunog vraćanja zrelih stanica u stanje nalik matičnim stanicama, cilj je obnoviti njihove "mladenačke" karakteristike, uz očuvanje njihove specijalizirane funkcije.
Autori istraživanja su aktivirali tri gena koji mogu potaknuti stare stanice prema mlađem stanju. Cilj je bio potaknuti regeneraciju oštećenih neurona u optičkom živcu, strukturi koja prenosi vizualne informacije iz oka u mozak. Ti se neuroni u pravilu ne mogu regenerirati nakon oštećenja. Life Biosciences objavio je da je prvi sudionik već primio tu terapiju.
Pitanje sigurnosti po pacijente
Iako su studije na životinjama dale ohrabrujuće rezultate, sigurnost ostaje jedan od najvećih izazova tog područja istraživanja. Znanstvenici strahuju da bi reprogramiranje stanica moglo potaknuti i nastanak kancerogenih promjena.
"Reprogramiranje ima veliki potencijal ako se može sigurno primijeniti kod ljudi. Tehnologija je još u vrlo ranoj fazi, a mogućnost ozbiljnih nuspojava je velika", kaže za Nature Matt Kaeberlein, suosnivač tvrtke Optispan iz Seattlea u saveznoj državi Washington, koji nije sudjelovao u istraživanju.
Kaeberlein napominje da je oko možda prikladan prvi organ za testiranje, jer su potencijalne posljedice opasne po život manje vjerojatne nego kod intervencija na drugim organima.
Nuspojave i planovi za budućnost
Navedena terapija se temelji na istraživanju iz 2020. godine, koje je proveo američki genetičar David Sinclair s Medicinskog fakulteta Harvard u Bostonu i njegovi suradnici. Ta studija je pokazala da aktivacija triju gena potiče regeneraciju neurona optičkog živca i vraća vid kod starijih miševa te miševa s glaukomom.
Prema riječima Sharon Rosenzweig-Lipson, glavne znanstvene direktorice ranije navedene tvrtke Life Biosciences, naknadna ispitivanja na glodavcima i majmunima nisu pokazala ozbiljne nuspojave.
Tvrtka planira liječiti do 12 bolesnika s glaukomom, a kasnije uključiti i osobe s teškim akutnim stanjem nazvanim nearteritična anteriorna ishemična optička neuropatija (NAION), koje također uzrokuje oštećenje očnog živca.
Ugrađeni sustav kontrole
Terapija koristi virus koji se često primjenjuje u genskoj terapiji za prijenos triju gena u retinalne ganglijske stanice, čiji dugi nastavci čine optički živac. Radi dodatne sigurnosti, aktivacija gena ovisi o antibiotiku doksiciklinu. Kada sudionik uzima antibiotik, geni se uključuju, a kada se liječenje prekine, geni se isključuju.
Taj sustav daje nam veliku kontrolu, kaže za Nature Rosenzweig-Lipson, omogućujući uključivanje i isključivanje gena "i ne ostavljanje njihove ekspresije dulje nego što je potrebno za pomlađivanje stanica".
Poziv na oprez
Autori istraživanja upozoravaju da uspjeh u liječenju glaukoma ne bi automatski dokazao da su stanice zaista postale mlađe ili da se tehnika može koristiti za produljenje života.
Pete Williams, translacijski neurobiolog iz Centra za istraživanje oka u Australiji u Melbourneu, koji nije sudjelovao u istraživanju, kaže za Nature da ta šira pitanja ostaju otvorena. Ipak, pozdravlja nove pristupe liječenju oštećenja očnih živaca, području koje smatra nedovoljno financiranim i zanemarenim.
Life Biosciences, prema Rosenzweig-Lipson, pristupa razvoju postupno. "U ovom trenutku ne bavimo se pomlađivanjem cijelog organizma. Nadamo se da ćemo do toga jednog dana doći, ali još nismo tamo", poručila je.
Williams također upozorava na pretjerana očekivanja. "Oko toga se stvorilo mnogo medijske buke. Ako ovo završi katastrofalno loše, moglo bi dugoročno naštetiti svima nama", kaže on.
