Zagreb ima problem i sa smećem i s otpadom. Nakon što je ekipa Provjerenog snimila ilegalno odlagalište, na kojem je godinama cvao unosan biznis, nove dojave u redakciju nisu prestale stizati. Otpad koji se nalazi na divljim deponijima uglavnom je iz građevinskih tvrtki. Taj problem, kao i onaj prenatrpanih kontejnera diljem grada, trebao bi riješiti Plan gospodarenja otpadom koji se usvaja idući tjedan. Međutim, stanovnici Podsuseda potpisali su peticiju i revoltirano poručuju gradonačelniku da se njegovom odlukom ne slažu. Naime, Planom je predviđeno da im u susjedstvo, na mjesto gdje ih je desetljećima trovala cementara, dođe reciklažno dvorište za građevinski otpad.

Galerija


Prašina, zagađeni zrak i teške bolesti građane zagrebačkog Podsuseda muči godinama. Šokirao ih je novi plan grada koji tamošnje klizište namjerava sanirati, među ostalim, i građevinskim otpadom. Skupili su sedam tisuća potpisa protiv novog zagađenja, a gradonačelnik im je poručio da su balvan revolucionari.

Novi plan podsjeća ih na cementaru zbog koje su desetljećima imali problema

Vezani članci Kako je mama preminule Lane (11) trošila novac za liječenje bolesne kćeri? (Foto: Provjereno) Kako je mama preminule djevojčice trošila novac za liječenje bolesne kćeri? „Mami je Lana bila izvor prihoda. To je ono najstrašnije u svemu“ Provjereno o baznim stanicama (Foto: Provjereno) Tko kontrolira postavljanje baznih stanica u Zagrebu? ''Bila sam šokirana izjavom visokog dužnosnika''

Zaustaviti klizište Kostanjek građevinskim otpadom gradski je plan koji je uzbunio žitelje Podsuseda koji se boje još jednog zagađenja.

"Cementara je 80 godina radila i prašila. Svi su krovovi bili bijeli, bilo je zaista puno astmi, bilo je bolesti.
Nakon toga još je 10 godina radio CIOS koji je palio svašta i bilo je svakakvog dima", ispričala je Vesna Lorbek.

19.04.2018.
Vesna Lorbek (Foto: Dnevnik.hr)

"Ja u obitelji isto imam slučajeva karcinoma pluća. Prva susjeda mi je ovdje također umrla od karcinoma pluća. Sad nam spremaju nešto što je, izgleda, najgore od svega. Bojimo se, zaista se bojimo za svoje živote", dodala je.

Sve ih podsjeća na cementaru, vrijeme kad su često zatvarali prozore. Radilo se o otrovnoj prašini koja im se uvlačila pluća, hranu, odjeću. I danas se suočavaju s posljedicama toga a još jedan udarac, kažu, samo što nije došao. Planom gospodarenja otpadom u prostor cementare uselit će reciklažno dvorište za građevinski otpad.

19.04.2018.
Stanovnici Podsuseda ne žele u svojem dvorištu imati reciklažno dvorište za građevinski otpad (Foto: Dnevnik.hr) - 3

"Sve ću učiniti zajedno sa svojim sumještanima da do ovoga ne dođe odnosno, da se protiv ovoga izborimo", rekla je Vesna.

Opasne čestice bit će nadomak parka za djecu

Sa zabrinutim građanima ekipa Provjerenog našla se u obližnjem vrtiću koji gleda na cementaru.

"Nedaleko se nalazi sama točka predviđena za prihvat i obradu građevnog otpada u svrhu sanacije klizišta", rekla je Marijana Jambrišak Račić. "Sve lebdeće čestice će, po riječima naših stručnjaka, biti i na ovom području", dodala je.

Grozi ih sama pomisao da će čestice biti nadomak parka gdje se djeca često igraju, ali i šire jer ugrožen je, kažu, cijeli zapadni dio Zagreba. Skoro 7.000 građana koji su potpisala peticiju protive se novom Planu.

"Ti su potpisi samo ljudi iz Podsuseda, a napomenula bih da ima protivnika i u Resniku i Brezovici. A nama gradonačelnik govori da nije istina da se ljudi na klizištu bune", rekla je Lucija Boras iz Udruge za zaštitu okoliša EKO-2000.

19.04.2018.
Lucija Boras, Udruga za zaštitu okoliša EKO-2000 (Foto: Dnevnik.hr)

Nekad ravne ceste danas su zbog klizišta deformirane. Na jednom mjestu već postoji reciklažno dvorište, no u njemu je uglavnom pustoš. Iščekuje se početak radova, a ekološki aktivisti i stručnjaci smatraju da u otpadu ima i azbesta.

"On se do prije 30 godina stavljao u sve, uključujući kozmetičke proizvode, ciglu i crjepove. Mi znamo da se to više ne proizvodi tako, ali neće se rušiti nove škole i zgrade, nego ono što je građeno s azbestom. I samom tom preradom i mljevenjem sve bi se širilo zrakom", objasnila je Lucija.

Klizište se može zaustaviti i bez trovanja građana

Doktor Trotić, koji i sam živi u Podsusedu, tvrdi da su čestice koje je Lucija spominjala opasne za zdravlje. Generacije već pate zbog zraka u tom kraju, a stanje bi se moglo pogoršati.

"Čestice koje bi bile u odlagalištu onoga što se planira izgraditi mogu se poput malih šiljaka zabiti u alveole pluća i djelovati maligno na organizam", rekao je otorinolaringolog prof. dr. sc. Robert Trotić.

Te čestice jednako pogađaju i mlade i stare, a vjetar ih može raznositi kilometrima.

"Štetnom djelovanju neće biti izložena samo populacija Podsuseda, nego će čestice ići do desetak kilometara uokolo. Mi zapravo govorimo od otprilike šezdesetak tisuća stanovnika", dodao je doktor Trotić.

19.04.2018.
Prof.dr.sc Robert Trotić, otorinolaringolog (Foto: Dnevnik.hr)

Cementara je nekad značila život za stotine radnika, no priroda ju više nije mogla izdržati. Sada kad je nema, stanovnici Podsuseda žive na najvećem klizištu u ovom dijelu Europe.

Profesor Ortolan desetljećima prati promjene na kućama i zemlji. Ne samo da je zabrinut za ekološki dio cijelog projekta, nego kritizira i samu sanaciju koja će, tvrdi, biti manjkava. Klizište je s ekipom Provjerenog obišao uzduž i poprijeko. Umjesto spornih materijala kojima se želi zaustaviti klizište, kaže, postoji alternativa.

"To su pretežno materijali iz svih iskopa na području grada: šljunak, pijesak, glina, a ne građevinski otpad kako je to u Projektu završilo. Šljunka, pijeska i gline ima u izvanrednim količinama, uopće nije problem dobiti velike količine i sanaciju završiti u rekordnom roku", rekao je inženjergeolog prof. dr. sc. Želimir Ortolan.

Ni gradski službenici ne poriču da će prašine biti

Ne zna se koliko će trajati sanacija jer građevinske dozvole koja će to odrediti još nema. Na pitanje o prašini iz Grada odlučno odgovaraju da je neće biti.

"O samoj drobilici se priča kao da će biti mlinček za kavu koji će pretvarati kamen u prašinu. Dakle, mi nećemo tamo proizvoditi prašinu. Kamen će se slomiti, a ne mljeti", rekao je Goran Mazija iz Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada.

Nakon par pitanja, ipak je priznao da će prašine biti.

"U svakom slučaju će biti prašine. Imate prašine od aute, od dima cigarete, od hodanja, od čega god se proizvodi prašina. I naravno da će prilikom izvođenja građevinskih radova ljudi proizvoditi prašinu, ali zdravlje ljudi neće biti narušeno", dodao je.

19.04.2018.
Goran Mazija, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada (Foto: Dnevnik.hr)

No sama Strateška studija o utjecaju na okoliš jasno kaže da postoji mogućnost da će lebdeće čestice utjecati na okolna područja. Zrak u tom dijelu grada je druge kategorije, znači već onečišćen, a u blizini se nalaze vrtić i škola.

Grad uvjerava da sanacija neće stvoriti otpad poput stakla, pločica i sličnog. No u Projektu stoji obrada i potencijalna ugradnja otpada s divljih deponija na vrhu klizišta.

"Kada saniramo klizište neće više biti odlaganja otpada, mi ćemo se maknuti s tog područja. Odlagalište građevinskog otpada ćemo odrediti kada sve završimo", rekao je Mazija.

Dakle, kada i nakon što sanacija završi, reciklažno dvorište građevinskog otpada selit će se negdje drugdje.

Vremena za djelovanje sve je manje

Svi mjesni odbori u četvrti, nakon pritiska građana, odbacili su ovaj plan. Kako će on utjecati na okoliš, vjerojatno se neće znati jer nulto mjerenje stanja nije predviđeno.

"Grad se u cjelini mora ispričati ovim ljudima zbog svega što su u prošlosti proživljavali, od trenutka izgradnje tvornice do danas. Ako smo im pokvarili prošlost i sadašnjost, nemojmo im pokvariti budućnost. Nije pošteno", zaključio je prof. dr. sc. Želimir Ortolan.

19.04.2018.
Stanovnici Podsuseda ne žele u svojem dvorištu imati reciklažno dvorište za građevinski otpad (Foto: Dnevnik.hr) - 1

Nitko ne spori da je klizište odavno trebalo sanirati. Pitanje je samo hoće li se poslušati glas stručnjaka koji nude alternativu? Vremena je malo jer Zagrebački plan gospodarenja otpadom usvaja se idući tjedan.

Emisiju gledajte četvrtkom od 22:15 na Novoj TV, a više o pričama iz Provjerenog saznajte na novatv.hr/provjereno

Propustili ste emisiju? Pogledajte je besplatno na novatv.hr