Nakon što je Vlada donijela odluku o preuzimanju organizacije dočeka hrvatskih rukometaša u Zagrebu i pritom se pozvala na Zakon o javnom okupljanju, uz tumačenje da se na javnom prostoru može organizirati okupljanje u sportske i zabavne svrhe, ne prestaju reakcije.
Iz Grada Zagreba kazali su da je za zauzimanje javne površine potrebna gradska suglasnost i dodali da Vlada takav zahtjev nije uputila.
O spornoj situaciji oglasio se profesor na Katedri za upravnu znanost Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Vedran Đulabić i upozorio da se radi o kršenju Ustava RH.
"Nevjerojatno koje kršenje Ustava"
"Zanima me vidjeti na temelju čega Vlada može organizirati masovno javno okupljanje bez suglasnosti jedinice lokalne samouprave. Kao da Ustav ne postoji i kao da čl. 4. ništa ne znači", upozorio je Đulabić.
Ako je doista tako, dodao je: "Onda Vlada može biti organizator svih događaja u gradovima gdje su neki od njih zabranjeni, od Zagreba, Pule pa nadalje, i to bez njihove suglasnosti i dozvole. Lokalna samouprava i dioba vlasti nam nije potrebna. Ako je tako, onda Vlada i u vašem ili mom dvorištu, stanu ili kući može organizirati što god hoće, bez naše suglasnosti."
"Nevjerojatno koje kršenje Ustava i koje ponašanje suprotno svim demokratskim i pravnim standardima", zaključio je Đulabić u objavi na društvenim mrežama.
"Vlada nema pravo na ljudska prava"
Spornu situaciju komentirao je i ustavni stručnjak i profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci Matija Miloš.
"Vlada nema pravo na ljudska prava. Vlada, tako, nema niti slobodu mišljenja niti izražavanja misli niti slobodu javnog okupljanja i mirnog prosvjeda. Kada državni dužnosnici govore, djeluju kao vlast i njihov je govor vršenje vlasti. On nije sloboda govora. Shodno tome, kada Vlada organizira bilo kakvo javno zbivanje, to nije i ne može biti izraz slobode javnog okupljanja i mirnog prosvjeda, nego vršenje vlasti", objasnio je Miloš.
"U slučaju organizacije dočeka rukometaša, to je vršenje vlasti suprotstavljeno pravu na lokalnu samoupravu. Pravo na lokalnu samoupravu obuhvaća ovlast odlučivanja o bitnom dijelu javnih poslova, poglavito posredstvom predstavničkih tijela (ovdje Skupštine Grada Zagreba). Niti jedno tijelo središnje države pravo na lokalnu samoupravu ne smije ograničiti bez osnove u zakonu, bez legitimnog cilja i bez udovoljavanja načelu razmjernosti. Ništa od to troje nije ispunjeno", upozorio je.
"Emotivni naboj nije zamjena za vladavinu prava. Ocjena Vlade o nacionalnom interesu nije zamjena za vladavinu prava. Sve što se stavlja na mjesto vladavine prava otvara prostor daljnjoj proizvoljnosti. Jednostavno govoreći, što se više, umjesto na Ustav i pravo, oslanjamo na stavke koje traže subjektivnu procjenu (je li nešto vrijedno mojih intenzivnih osjećaja, je li nešto u skladu s mojim viđenjem domovine), to ćemo više razarati i ono što je od pravnog sustava preostalo. Nije moguće procijeniti kamo nas ta linija misli vodi, ali sigurno je da odredište nije ustavna demokracija", zaključio je Miloš.
