Vlada je predstavila prijedlog izmjena zakona o trgovini, prema kojemu bi trgovine nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja tijekom godine kojima bi radili.


''Primjenu Uredbe o visini naknade za korištenje voda odgodit ćemo za godinu dana i tako omogućiti svim jedinicama lokalne samouprave da nema potrebe za dizanjem cijena vode jer na ovaj način ima dovoljno snage da vodimo računa o našim građanima i njihovim troškovima u kućnom budžetu'', kazao je premijer Andrej Plenković.

Kazao je da se to odnosi osobito na velike gradove te poručio: ''To je sve na tragu politike da držimo udar na građane na minimalnoj razini.''

''Nedjelja kao dan za obitelj''

Posebno se dotaknuo i dvaju povezanih zakona - o radu i o trgovini: ''Nakon javnog savjetovanja Zakon o trgovini upućujemo u prvo čitanje u Sabor. Želimo reguliranjem rada nedjeljom omogućiti radnicima da mogu nedjelju provesti sa svojim najmilijima, obiteljima. Uzeli smo u obzir niz elemenata i model koji se predlaže baziran je na nekim sličnim modelima u drugim zemljama, ali primjeren Hrvatskoj s obzirom na to da smo zemlja koja je izrazito vezana i za usluge, osobito za turizam''.

''Napravljen je model od 16 radnih nedjelja. Na taj način radimo dobar balans i mogućnost da se ovakvim reguliranjem nedjelja učini danom za obitelj i okupljanje, a istovremeno i da one trgovine koje su u sezoni ili u velikim gradovima mogu rasporediti svoje vrijeme. Povećavamo i iznos cijene rada nedjeljom za 50 posto. To je bit i sukus prijedloga'', kazao je premijer te najavio i drugi krug izmjena Zakona o radu (ZOR).

Govoreći o zakonskim izmjenama koje će od drugog polugodišta ove školske godine napokon omogućiti besplatan školski obrok za 310.000 osnovnoškolaca, poručio je: "Niti jedno dijete više neće biti gladno u hrvatskim osnovnim školama, izdvajamo oko 550 milijuna kuna godišnje. Želimo spriječiti razlike među djecom."

Zaželio je i uspjeh hrvatskoj reprezentaciji, koja danas od 16 sati igra protiv Belgije na Svjetskom nogometnom prvenstvu.

Zoran Milanović prati susrete na Euru 2008. godine Kolinda je već tamo, stiže i Milanović: I predsjednik sutra na tribinama bodri Vatrene

Ranije je Plenković u uvodnom govoru na početku sjednice Vlade istaknuo zadovoljstvo skorašnjim ulaskom Hrvatske u šengenski prostor, pogotovo nakon posjeta saveznog kancelara Republike Austrije Karla Nehammera, s kojim je kao i predsjednikom Vlade Savezne države Bavarske Markusom Söderom, obišao LNG terminal u Omišlju na Krku prošloga tjedna.

''Stvaraju se preduvjeti da Hrvatska 1. siječnja uđe u dvije dublje integracije – i u Schengen i u eurozonu'', istaknuo je Plenković, koji je u pregledu svojih i Vladinih aktivnosti podsjetio i na sastanak članova Stalnog vijeća Hrvatske biskupske konferencije (HBK).

Istaknuo je da su im predstavili Vladine mjere pomoći, a predstavnici HBK-a izvijestili su o aktivnostima koje provodi Hrvatski Caritas u zajedništvu s biskupijskim i župnim Caritasima u pomaganju najpotrebitijima. ''Da socijalnoj koheziji, ne socijalnoj frakturi'', poručio je Plenković.

Komentirajući, između ostalog, i rast BDP-a od 5,2 posto koji je među najvećima u Europskoj uniji (EU) opetovao je da je to na tragu Vladinih procjena da će gospodarski rast biti oko šest posto na godišnjoj razini: ''Na taj način stvaramo kapacitet djelovanja i u idućoj godini, što se potvrdilo i u usvajanju državnog proračuna za 2023. godinu''

Ministru financija Marku Primorcu čestitao je na radu s proračunom, koji je i usvojen u Saboru prije nekoliko dana, te istaknuo: ''Prihvatili smo i amandmane oporbe te smo pokazali sluh i prepoznavanje dobrih inicijativa."

Osvrnuvši se na posjet Petrinji i Sisku, opetovao je zadovoljstvo nekonstrukcijskom obnovom na Baniji te poručio da su nužna ubrzanja konstrukcijske obnove i izgradnje zamjenskih kuća.

Marin Piletić, ministar - 2 U kojim djelatnostima neće biti moguć priziv savjesti nedjeljom? Ministar Piletić u Dnevniku Nove TV: "Rekli smo da u takvim slučajevima..."

Vlada je usvojila Nacrt konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu te Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o trgovini kojima se regulira pitanje rada nedjeljom i cijena satnice toga rada.

Prema Vladinu prijedlogu trgovine bi nedjeljom u pravilu bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja tijekom godine kojima bi radili.

Izmjenama se predlaže da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac, raspolažući maksimalnim iznosom fonda od 90 sati koje raspoređuje u razdobljima od ponedjeljka do subote te da prodajni objekti nedjeljom i blagdanima budu pretežito zatvoreni.

Prijedlog zakona predviđa 16 nedjelja u godini koje su radne, a kojim će nedjeljama prodajni objekti biti otvoreni, odredio bi sam trgovac u skladu sa svojih potrebama, sezonalnosti, mikrolokacijom i drugim faktorima koji utječu na individualnu procjenu za potrebom radne nedjelje.

U tjednu u kojem trgovac odredi radnu nedjelju, u trajanju do 90 sati dodaje se još 15 sati, ukupno 105 sati, koje trgovac samostalno raspodjeljuje od ponedjeljka do nedjelje.

Izmjenama ZOR-a, koje također predlaže Vlada, rad nedjeljom morao bi se po satu platiti 50 posto više nego običnim radnim danom.

Iznimke od (ne)rada nedjeljom

Prema predloženim izmjenama, iznimno bi nedjeljom i blagdanima mogli raditi prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su sastavni dio "željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima."

Također, zabrana rada nedjeljom i blagdanom ne odnosi se na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama, prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

Prema prijedlogu zakona, distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica, kao i specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha i pekarskih proizvoda, bit će otvorene nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7 do 13 sati.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović kazao je da istraživanja pokazuju kako dvije trećine građana podržavaju Vladine prijedloge.

Marija Miholjek, voditeljica Nove TV Ekskluzivno istraživanje Dnevnika Nove TV: Što građani misle o radu nedjeljom?

Izmjene Zakona o radu

Njegov kolega ministar rada, mirovinskog sustava i socijalne politike Marin Piletić predstavio je izmjene ZOR-a. Njima bi se trebalo spriječiti sklapanje uzastopnog sklapanja ugovora na određeno vrijeme, a uvodi se mogućnost zakonskog rada izvan sezone za sezonske radnike te se propisuje zaštita roditelja djece do 8. godine života, kao i rad za drugog poslodavca.

Uvodi se pravo od pet dana dopusta godišnje za skrb o članu obitelji, kao i slobodan dan za hitne potrebe. Uvodi se izostanak prava na otkazni rok i otpremninu za radnike koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu - 65 godina starosti i 15 godina staža s ciljem zadržavanja takvih radnika.

Jasno se definira pojam plaće i ostavlja mogućnost da poslodavac isplaćuje dodatke na plaću, pri čemu se rad nedjeljom, prekovremeni i ostali dodatni rad ne smije obračunavati na iznos niži od minimalne plaće.

Ilustracija Radnik neće moći odbiti rad nedjeljom: Pogledajte tko će i kada smjeti raditi

Ilustracija - 4 Vlada predstavila izmjene Zakona o radu: Ovo su ključne novosti

Što donose zmjene Zakona o osiguranju radničkih tražbina?

Vlada je u drugo saborsko čitanje uputila prijedlog izmjena Zakona o osiguranju radničkih tražbina, a kojima se uz ostalo proširuje pristup zaštite radnicima kojima je radni odnos prestao 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka.

"S obzirom na to da je u pravilu materijalno-pravna zaštita osigurana ovim zakonom jedina zaštita koju radnici ostvare zbog stečaja poslodavca, izmjenama se predlaže proširiti obuhvat radnika, na način da se omogući pristup zaštiti i onim radnicima kojima je radni odnos prestao 12 mjeseci prije otvaranja stečajnog postupka", istaknuo je Piletić.

Predloženim izmjenama također se zaštićeno razdoblje za koje se provodi zaštita i osiguranje prava radnika, odnosno isplata minimalnih plaća produljava sa sadašnja tri na pet mjeseci prije otvaranja stečaja.

Izmjenama se stečajnim upraviteljima propisuje obveza za otvaranje posebnog namjenskog računa za isplatu radničkih tražbina u slučaju kad se otvoreni stečajni postupak ne provodi a poslodavac ima zaposlene radnike.

''Cilj da se u većini osnovnih škola omogući jednosmjenska nastava''

Ulaganja u škole će se nastaviti i iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) te Višegodišnjeg financijskog okvira.

Državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja Stipe Mamić osvrnuo se na dosadašnja ulaganja u obrazovni sustav i naveo da je za prijevoz učenika osnovnih i srednjih škola u proteklih pet godina utrošeno 1,6 milijarde kuna, odnosno godišnje više od 500 milijuna kuna.

"Putem NPOO-a i u sljedećem programskom razdoblju iz Programa konkurentnost i kohezija predviđena su velika ulaganja u škole i vrtiće, a ukupna alokacija je u iznosu većem od 650 milijuna eura, sa konačnim ciljem da se u većini osnovnih škola omogući jednosmjenska nastava kao pretpostavka za uvođenje novog modela cjelodnevne nastave", dodao je.

U sustavu visokog obrazovanja je za 118.000 studenata zadržavanjem cijene studentskog obroka spriječeno značajnije poskupljenje hrane, a povećani su iznos i broj socioekonomskih stipendija za kategorije studenata koji dolaze iz najugroženijih obitelji.

"Povećali smo kvotu s 10.000 na 12.000 i povećan je iznos stipendije s 1200 na 1500 kuna", naveo je Mamić dodavši kako je uloženo više od milijardu kuna u povećanje kapaciteta studentskih domova.

U očekivanju ulaska u Šengen

Vlada je u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene dva zakona radi primjene schengenske pravne stečevine, odnosno kako bi stupanjem na snagu Schengenskog provedbenog sporazuma državna granica Hrvatske s trećim zemljama postala vanjska granica EU-a.

Riječ je o izmjenama Zakona o nadzoru državne granice i Zakona o strancima. Izmjenama Zakona o nadzoru državne granice propisuju se i poslovi granične policije u unutrašnjosti teritorija ( tzv. kompenzacijske mjere), propisuje se da Vlada na prijedlog ministra unutarnjih poslova može donijeti odluku o privremenom ponovnom uvođenju nadzora državne granice na unutarnjim granicama te da o tome obavještava ostale države članice, Europsku komisiju i javnost te podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.

Propisuju se i obveze zapovjednicima teretnog ili putničkog broda, jahte ili brodice namijenjene razonodi ili sportu koja dolazi iz treće zemlje da su dužni najkraćim uobičajenim plovnim putem uploviti u luku u kojoj se nalazi pomorski granični prijelaz radi obavljanja granične kontrole.

Granica između Hrvatske i Slovenije (Foto: Dnevnik.hr) - 3 Mijenjaju se dva važna zakona: Znate li kako će izgledati prelazak granice kad Hrvatska uđe u Schengen?

Granična kontrola na cjelokupnom području graničnog prijelaza

"Preciznije se propisuje da se granična kontrola može obaviti na cjelokupnom području graničnog prijelaza, a ne samo na mjestu predviđenom za graničnu kontrolu, kao što su kontrolorske kućice", istaknuo je ministar unutranjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović.

To znači da bi se procedure provjera kroz baze podataka i uzimanje biometrijskih podataka za budući Entry Exit sustav mogle obavljati i prije kontrolorskih kućica, dok putnici čekaju u redu (u vozilu), a time bi se postiglo da se istovremeno obradi veći broj putnika i tako omogući bolja protočnost prometa preko graničnog prijelaza.

Izmjenama Zakona o strancima propisuje se da je MUP nacionalna kontakt točka za obavještavanje nadležnih tijela EU o obvezama koje su propisane europskim Uredbama o uspostavi europskog sustava za informacije o putovanjima i odobravanjima putovanja (ETIAS) i o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku, te podataka o odbijanju ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica.

Također se propisuje prikupljanje i pohranjivanje biometrijskih podataka za državljane trećih zemalja prilikom podnošenja zahtjeva za vizu te se preciznije propisuje obveza prijevoznicima da putem sustava za informacije o putovanjima i odobravanje putovanja (sustav ETIAS) provjere imaju li putnici - državljani trećih zemalja valjano odobrenje putovanja.

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI
Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju