Od novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu u Vladi očekuju da će potaknuti snažnije korištenje poljoprivrednog zemljišta, disciplinu u njegovoj prenamjeni, te okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava. Po tom zakonskom prijedlogu, poslove raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države preuzet će Agencija za poljoprivredno zemljište, koja će objavljivati pozive, prikupljati ponude, odlučivati o najkvalitetnijim ponuđačima te sklapati ugovore i uvoditi u posjed nove zakupce.
Pročitajte i ovo
>> Želudac, mučnina, bol u preponama, glasnogovornik taštine...
Zakonom je propisano da se poljoprivredno zemljište mora održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju, čime se smatra sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, kao i smanjenje njegove plodnosti. Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta bit će obvezni to zemljište obrađivati primjenjujući potrebne agrotehničke mjere, ne umanjujući njegovu vrijednost, a te mjere propisivat će resorni ministar.
Fizičke ili pravne osobe koje oštete poljoprivredno zemljište tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu umanjena bit će dužne sanirati nastalu štetu, osim oštećenja zemljišta zbog promjene namjene za koju se plaća naknada. Saniranje nastale štete naredit će rješenjem poljoprivredna inspekcija.
Neobrađeno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države ući će u Zemljišni fond, a takvim će se zemljištem smatrati ono koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje te koje je obraslo višegodišnjim raslinjem. Agencija će imenovati peteročlana povjerenstva koja utvrđuju poljoprivredno zemljište. Neizgrađeno građevinsko zemljište u vlasništvu države koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište davat će se u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi za poljoprivredne namjene, ali se to zemljište neće moći koristiti za podizanje trajnih nasada te za izgradnju objekata u svrhu poljoprivredne proizvodnje.
Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe provodit će se u skladu s dokumentima prostornog uređenja. Prije donošenja prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, prostornih planova područja posebnih obilježja, nositelj izrade dužan je pribaviti mišljenje Ministarstva poljoprivrede te njegovu suglasnost na konačni tekst prijedloga prostornog plana velikoga grada, grada, odnosno općine.
Ukoliko Ministarstvo u roku 15 dana od dana zaprimanja nacrta ne da suglasnost, smatra se da je suglasno s nacrtom toga prijedloga. U postupku davanja mišljenja i suglasnosti Ministarstvo će morati pribaviti prethodno mišljenje Agencije. Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države davalo bi se u zakup i zakup za ribnjake putem javnog poziva na rok od 50 godina. Odluku o raspisivanju javnog poziva za dodjelu zakupa i zakupa za ribnjake donosi Agencija. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
