'Povećat ćemo zaštitnu, ali ne možemo odrediti tržišnu cijenu pšenice'

Istaknuo je to potpredsjednik vlade i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković nakon današnjeg sastanka s predstavnicima desetak poslovnih banaka oko prihvata skladišnice.

Razgovaralo se o prihvatu skladišnice kao jamstvenog dokumenta od strane banaka za dodjelu kredita poljoprivrednim proizvođačima, koji bi tako mogli čekati povoljniju cijenu pšenice.

Čobanković je kazao da sutra od nekih banaka očekuje očitovanje spram ponuđenih uvjeta za tim kreditiranjem. Današnji sastanak ocijenio je jako bitnim možda ne još za ovu, ali zasigurno za iduću i naredne godine kada se očekuje puno 'oživotvorenje' skladišnice za žitarice i industrijsko bilje.

Pročitajte i ovo Podaci WTO-a Zbog krize naglo pale isporuke pšenice. Ipak brige nema: "Svjetska trgovina pokazala je otpornost" Čobanković sa seljacima 'Stanje usjeva je puno bolje nego prijašnjih godina'

Nema rizika za banke

Dodao je kako je iznenađen zahtjevima banaka po tom pitanju, ali i da u određenom dijelu bankarskog sektora postoji dobra volja za tim te da će im i predstojeće povećanje zaštitne cijene pšenice biti dodatno jamstvo za te kredite.

Općenito smatra da u tome nema rizika za banke, pa iako iz banaka navode da je to za njih novi proizvod za koji im treba vremena, vjeruje da će se naći one koje žele raditi odmah po uvjetima koje nudi država.

A ti su uvjeti da banke kreditiraju proizvođače s oko kunom po kilogramu pšenice temeljem dokumenta-skladišnice koju će im izdati licencirano skladište za uskladištenje njihove pšenice. U Hrvatskoj ima devet licenciranih skladišta (silosa) ukupnog kapaciteta od blizu 80.000 tona.

Krajnja kamata za korisnike bila bi tri posto, a u sve bi se uključila subvencioniranjem kamata i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), koja, po riječima Čobankovića, ima 300 milijuna kuna za kreditiranje poljoprivredne proizvodnje.

Kazao je i da je od donošenja zakona o skladišnici 2009. i osnivanja popratnog jamstvenog fonda prošle godine već nešto lani na osnovu skladišnica radila Hrvatska poštanska banka.

Znatno kritičniji spram banaka i njihovih zahtjeva na današnjem sastanku bio je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Darko Grivičić koji je kazao da je oko skladišnice sada nastao "mali problem s krupnim kapitalom". Banke smišljaju izlike da im je subvencionirani iznos kamate nizak, da je to rizično poslovanje, a u biti im je to 'malo para', smatra Grivičić.

Konačna cijena nije izvjesna

Za konačnu ovogodišnju cijenu otkupa pšenice kazao je da nije izvjesna, dok je ministar Čobanković, komentirajući današnje odustajanje seljaka od prosvjeda kazao da su se vjerojatno nešto dogovorili s otkupljivačima i da on to ne može znati.

Pritom ministar nije komentirao cijenu otkupa od 1,35 kuna po kilogramu koju nudi većina otkupljivača, dok udruge poljoprivrednika traže otkupnu cijenu od 1,60 kuna.

Ministar je kazao i kako se isplata poticaja za ovu godinu može očekivati do lipnja iduće godine, a u najboljem slučaju krenut će se s tim u siječnju iduće godine i biti dovršeno do ožujka-travnja. (Hina)