HNB od prvog srpnja pooštrava uvjete kreditiranja.
Pitali smo banke bilježe li i koliko povećan interes za stambenim kreditima prije nego na snagu stupe nova ograničenja.
Iz Erste banke su nam potvrdili kako sve veći broj građana odlazi u banku i traži stambene kredite.
"U posljednje vrijeme zabilježili smo povećanje interesa te pojačane trendove upita za podizanjem i realizacijom stambenih kredita, što je bilo i očekivano", poručili su iz Erste banke.
Tako su novi plasmani stambenih kredita u prva tri mjeseca 2024. iznosili nešto manje od 53,7 milijuna eura, dok su u istom razdoblju 2025. iznosili 88,8 milijuna eura, što predstavlja rast od 65%.
Prvenstveni razlog tome vide u činjenici što su, kažu, smanjili kamatnu stopu na nove stambene kredite uz status klijenta od 1. ožujka ove godine, ali je isto tako jednim dijelom to rezultat najavljenih regulatornih mjera, priznaju.
Kamatne stope, fiksne tijekom cijelog razdoblja otplate kredita, u prosjeku su sada niže za jedan postotni bod u odnosu na njihove ranije razine, a kreću se u rasponu od 2,8% do 3,1%, ovisno o modelu i ročnosti stambenog kredita.
Neovisno o pojačanom interesu, procedura odobravanja stambenih kredita za sve klijente koji su u ovom razdoblju podnijeli zahtjeve odvija se nesmetano i bez zastoja, a odgoda primjene regulatorne odluke omogućila je dodatno vrijeme za realizaciju sistemskih prilagodbi koje je potrebno obaviti za početak primjene novih pravila kreditiranja, navode.
Raiffeisen banka također je potvrdila kako u prvom kvartalu 2025.g. bilježe blagi porast realiziranih stambenih kredita u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
I Zagrebačka banka bilježi povećani interes za kredite sa sniženim kamatnim stopama od strane postojećih klijenata i klijenata drugih banaka.
Navode kako do 1. lipnja 2025. godine klijentima nude stambene i gotovinske kredite uz promotivne snižene kamatne stope.
Klijenti mogu iskoristiti ponudu stambenih kredita uz fiksnu kamatnu stopu od 2,85 % (EKS 3,17 %).
Gotovinski krediti također su dostupni uz fiksnu kamatnu stopu od 5,69 posto.
Upite smo poslali i ostalim bankama, a njihov odgovor objavit ćemo po prispijeću.
A od prvog srpnja sve se mijenja. Oni koji planiraju tek od ljeta kupiti stan na kredit, morat će pripremiti i gotovinu. Ili više gotovine.
Od 1. srpnja iznos novog zaduživanja potrošača ograničuje se tako da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za nestambene kredite.
Nadalje, omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto.
Dodatno, ročnost stambenih kredita se ograničuje na trideset, a nestambenih kredita na deset godina.
Banke će i nadalje na osnovi vlastite procjene potrošačima moći odobriti do 20 posto iznosa stambenih kredita i 10 posto iznosa ostalih kredita mimo navedenih kriterija, napominju iz HNB-a.
Pritom pojašnjavaju da se iznimke pri odobravanju stambenih kredita u najvećoj mjeri smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe.
HNB je ranije naveo primjer bračnog para s ukupnim mjesečnim dohotkom od 2500 eura koji želi kredit na 25 godina uz kamatnu stopu od četiri posto za nekretninu vrijednu 240.000 eura.
Najviši dopušteni mjesečni anuitet kredita jest 45 posto od 2500 eura, dakle 1125 eura, a na 25 godina i kamatu od četiri postu najviše mogu podići 213.135 eura, a najviši mogući iznos kredita u odnosu na vrijednost nekretnine jest 90 posto od 240.000 eura, dakle 216.000 eura.
Boru Vujovića, osnivača i direktora tvrtke Opereta, agencije za promet nekretnina u Zagrebu pitali smo primjećuje li da uslijed najave HNB-a građani više kupuju nekretnine i pripremaju li se shodno tome na pooštravanje uvjeta kreditiranja.
Kaže kako je građanima za povećanu potražnju ipak glavni motivator niska kamatna stopa, a da se tek 50 posto nekretnina u Zagrebu kupuje na kredit.
Napominje kako najava HNB-a sama po sebi neće dovesti do promjena na tržištu nekretnina.
"Na obali su 40 posto kupci nekretnina stranci i oni ne kupuju na kredit. U svakom slučaju mjera nije motivirajuće, ali nije ni demotivorajuća", napominje.
Što se tiče tržišta nekretnina napominje kako su neke zemlje, poput Njemačke u recesiji i s toga manji broj ljudi kupuje nekretnine. Zaključuje i kako je kod nas problem - ponuda koje nema dovoljno, zbog čega su cijene nekretnina visoke.
