Pogodite gdje su najveća legla za razmnožavanje bakterija!

Nedavno istraživanje zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar pokazalo je da su upravo košarice u šoping centrima jedno od najvećih legla za razmnožavanje bakterija. Kolika je mogućnost da se te bakterije prenesu na našu hranu i tko uopće nadzire njihovu čistoću?

Pročitajte i ovo donosi provjereno Apsurd hrvatskog zdravstva: Zbog dijagnoze ne može iz kuće bez aparata za kisik, a iz HZZO-a su je već dvaput odbili Provjereno Prozor dnevnog boravka Zoranov je jedini prozor u svijet: Nakon devet godina netko ga se napokon sjetio

Ekipa magazina Provjereno istražila je koliko se uistinu nečistoća nakupi na košaricama i kolicima iz supermarketa i koliko te bakterije mogu naštetiti našem organizmu. U dogovoru s akreditiranim laboratorijem, odlučili smo uzeti 12 uzoraka. 6 s dna kolica i 6 s rukohvata. Nismo se najavili jer nismo željeli da se djelatnici trgovačkih lanaca pripreme. Sva smo ispitivanja zato morali provesti u tajnosti. Odvesti kolica daleko od samog ulaza u trgovinu, daleko od znatiželjnih pogleda.

Nakon što smo uspješno izuzeli 12 uzoraka iz nekoliko poznatih supermarketa, odnijeli smo ih na analizu.
Istodobno, na naš upit Ministarstvu zdravstva koliko često sanitarna inspekcija kontolira čistoću kolica, dobili smo jednostavan odgovor - kontrole nema.

'Sanitarna inspekcija do sada nije provjeravala čistoću košarica i kolica u prodajnim centrima, već je za to odgovoran subjekt u poslovanju s hranom koji je dužan osigurati održavanje i čišćenje. Subjekti u poslovanju s hranom peru košare i kolica jednom mjesečno, a po potrebi i češće sukladno predviđenom Planu čišćenja', odgovor je resornog Ministarstva.

Pitali smo i trgovačke lance koliko se uistinu drže plana čišćenja. Većina nam nije željela komentirati ovu temu. Rijetki su se oglasili. 'Košare i kolica čistimo jednom tjedno, s tim da imamo generalno čišćenje dvaput godišnje. Pritužbi na čistoću, uvjerava nas, nisu nikad imali. Nije bitno samo kad se čisti, kaže, već i kako se čisti. Bilo bi kobno kada bi koristili istu krpu za čišćenje kolica i sanitarnog čvora, to se apsolutno izbjegava', rekao nam je Goran Butorac, glasnogovornik jednog trgovačkog centra.

Nakon tri dana inkubacije bakterija - rezultati našeg testiranja bili su gotovi. Iako ne postoje kriteriji, stručnjacima nije teško zaključiti što je čisto, a što nije. Srećom brisevi s rukohvata - prošli su. 'Što se tiče rezultata rukohvata od svih šest uzoraka koje smo ispitali broj bakterija je manji od 1000 što smatramo dobrim, a enterobakterije i e.coli nisu izolirane', poručuje Bojana Božović, voditeljica mikrobiološkog laboratorija koji je proveo našu analizu.

Od 6 uzoraka koje smo izuzeli s dna kolica, 5 je također zadovoljilo uvjete. No šesti uzorak imao je znatno veću količinu bakterija od normale. 'U jednom uzorku smo odredili vrlo veliki broj bakterija reda veličine 10 na 6u, radi se o bacilu s vrstama i to je vrlo vjerojatno razlog kolonizacije ostataka hrane na kolicima', dodaje Božović.

Ipak ukoliko i ti bacili dođu u izravan kontakt s hranom, šanse za razvoj bolesti jako su male. Tek 1 od 12 naših uzoraka, bio je nečist. No ukoliko baš Vi izvučete ta nečista kolica, pridržavate li se higijene, bakterije će teško naštetiti Vašem organizmu. Ali kako pridržavanje higijene, kao što smo pokazali, nekima i nije jača strana, pri nadolazećoj sezoni sveopće kupnje, ali i sezoni prehlada - zaključak je samo jedan - redovito perite ruke.