Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Predsjednik Rektorskog zbora visokih učilišta RH i rektor zagrebačkoga Sveučilišta Aleksa Bjeliš izjavio je da su predstavnici Ministarstva znanosti, na sjednici Zbora, izvijestili kako Ministarstvo danas treba donijeti odluku o imenovanju nacionalne radne skupine za rad na novoj legislativi iz područja visokog obrazovanja te uspostavi tzv. 'kriterija uspješnosti', što bi bili elementi budućeg sustava financiranja studija.


Na konferenciji za novinare Bjeliš je kazao kako je teško govoriti o hodogramu aktivnosti i rokovima, ali se nada kako će prijedlozi zakona o sveučilištima te zakona o visokom obrazovanju, biti pripremljeni za saborsku raspravu u jesenskom zasjedanju, a prije toga održana javna rasprava o ovim prijedlozima. Na novinarski upit tko će odlučivati o 'kriteriju uspješnosti', rektor Bjeliš rekao je kako očekuje da će biti prikupljena dosadašnja iskustva fakulteta te da će nacionalna radna skupina formulirati prijedloge, a da se onda očekuju komentari i prijedlozi šire javnosti, tijekom javne rasprave.

Vezani članci Škola uz koronu, ilustracija Od ponedjeljka 16 županija mijenja način održavanja nastave: Ima i onih u kojima će se nastaviti fizički odlaziti u školu Učenici u razredu, ilustracija Pregled po županijama - A, B ili C model: Kako će se od sljedećeg tjedna odvijati nastava u pojedinim dijelovima Hrvatske

Na upit novinara jesu li fakulteti, na kojima su studenti blokirali nastavu, donijeli odluke o produljenju nastave i pomicanju ispitnih rokova Bjeliš je odgovorio kako je Vijeće zagrebačkog Filozofskog fakulteta odlučilo da će nastava, umjesto do 12. trajati minimalno do 26. lipnja, a ako bude trebalo i dulje. Ustvrdio je kako neće biti pokretanja stegovnih ili etičkih elemenata odgovornosti prema prosvjednicima, jer je, kako drži, izgubljeno vrijeme najveći generator sankcija, jer ga treba nadoknaditi.

Bjeliš je izvijestio kako je Rektorski zbor, uz ostalo, odlučio preporučiti resornome Ministarstvu da se u zakonskim izmjenama krene ka mogućnosti izjednačavanja vrijednosti diploma ranijih stručnih studija učiteljskih smjerova, na prijašnjim učiteljskim školama, sa sadašnjim studijima primarne edukacije unutar hrvatskih Sveučilišta. Ocijenio je kako je takva preporuka donesena jer je i dosadašnja zakonska praksa to omogućavala te stoga jer se radi o specifičnoj situaciji, budući da je promjenom strategije hrvatskog školskog sustava, iz 2005. godine, odlučeno da se obrazovanje učitelja i srodnih struka, odvija na sveučilišni način, što je bila bitna strukturna promjena.

(Hina)