Vještina čipkarstva jedna je od izuzetno cijenjenih tradicionalnih vještina koja se njeguje i danas. Ovo je deset činjenica koje dokazuju da je paška čipka prava hrvatska posebnost.
Galerija
Fascinirajuća je činjenica da je svoje mjesto među svjetskim kulturnim nematerijalnim dobrima našla i paška čipka. 'Bijelo zlato' grada Paga umjetnina je koja je nastajala i koja još uvijek nastaje na pragovima starih kuća.
Teško je zamisliti ljetni dan na Pagu, a da ne sretnete ženu koja sjedi na malom stolcu ispred vrata i izrađuje pašku čipku. Bilo da vještim prstima izrađuje tek mali ukras za stol ili nešto zahtjevnije predmete poput onih odjevnih, svaka čipkarica može biti ponosna na svoje znanje. Posebnost ove hrvatske tradicije potvrdilo je i uvrštavanje paške čipke na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.
1. Paška čipka spominje se u zapisima još u 15. stoljeću i najčešće se nastanak ovog kulturnog dobra povezuje sa samostanom sestara benediktinki. Dakle, pojava paške čipke u početku se veže uz crkvene krugove, a kasnije za ruralna područja i usmenu predaju.
2. Danas postoje šablone i nacrti prema kojima se izrađuje paška čipka, međutim prije ih nije bilo. Tijekom prošlih vremena, ovo se umijeće prenosilo jedino s koljena na koljeno. Svaka majka čipkarica prenijela je znanje usmenom predajom svojoj kćeri. Nakon popularizacije šablona i nacrta, istaknuli su se i poneki dizajneri kojima je osmišljavanje dizajna za izradu paške čipke postao važan posao.
3. Paška čipka nije samo ukras na zidu ili stolu. Dio je narodnih nošnji, različitih odjevenih predmeta, obuće, a možemo ju pronaći i na krevetnini, u slici ili kao ukras na zavjesi. Osim na Pagu primjerci se čuvaju i u Zadru gdje je otvorena galerija paške čipke s primjercima čipke starim i više od stotinu godina.
4. Tankim i čvrstim nitima te jedinstvenim dizajnom stvoreno je jedno remek djelo paške čipke. Jedan od poznatijih odjevnih predmeta sašiven u cijelosti od paške čipke je ženski sako. Sašila ga je čipkarica Mirjana Tkalčec, a za to joj je trebalo deset sati šivanja dnevno tijekom pet godina.
5. Paška čipka razlikuje se od ostalih vrsta čipke svojom čvrstoćom i jer se šije tankim koncem.
6. Paška čipka održava se ručnim pranjem. Iskuhava se u zdjeli s deterdžentom i nikako se ne smije cijediti već samo rasprostraniti na ravnu podlogu.
7. Austrijska carica, Marija Terezija, koja je živjela od 1717. do 1780. posjetila je otok Pag s jednim razlogom – upoznavanje s čipkaricama. Nakon posjete zaposlila je čipkaricu na bečkom dvoru. Zadatak joj je bio šivanje za potrebe dvorana.
8. Paška čipka predana je mnogim važnim inozemnim gostima, a bila je dar i za pokojnog papu Ivana Pavla II.
9. Karakteristike koje iskusne čipkarice pripisuju uspješnim čipkaricama su strpljenje, spokoj, mirnoća i ljubav prema čipki.
10. Paška čipka je proizvod s oznakom Izvorno hrvatsko, nematerijalna je baština UNESCO-a i kulturno dobro Hrvatske. Pozicioniranjem na UNESCO-ov popis 2010., nakon 500 godina šivanja, napokon su svi koji se bave očuvanjem ove vrijedne tradicije dobili vjetar u leđa.
Ostale priče o našim običajima i tradiciji, pročitajte ovdje.
Sadržaj je kreiran u suradnji s HEP-om, dugogodišnjim pokroviteljem hrvatske kulture i baštine.
