Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Predstavnici stranaka i koalicija koje se natječu na predstojećim parlamentarnim izborima suglasni su kako je nužno povećati ulaganja u znanost, posebno u prirodne i tehničke znanosti, no provedbu reforme sustava znanosti i visokog školstva financirali bi iz različitih izvora.


Na pitanja vezana uz politiku znanosti i visokog obrazovanja predstavnici stranaka raspravljali su na okruglom stolu u organizaciji Mreže mladih znanstvenika i Akademije za politički razvoj, na kojemu im je postavljeno pitanje što će prvo napraviti dobiju li parlamentarne izbore 2015.

Vezani članci Slika nije dostupna REFORME ALI ... Most ne želi manje ministarstava, a MUP im je 'izuzetno bitan' Slika nije dostupna Petrov: Karamarko i ja ćemo biti potpredsjednici Vlade

Radovan Fuchs (HDZ) kazao je kako su nužne duboke strukturne reforme sustava visokog školstva i znanosti te najavio zakonske izmjene koje bi trebale osigurati mehanizme za unaprjeđenje sustava i osnivanje dvaju izvanproračunskih fondova iz kojih bi se s 350 milijuna kuna godišnje poticao razvoj znanosti i inovacija.

Novac za razvoj znanosti iz EU fondova, na koje se oslanja izborni program SDP-ove koalicije, smatra nedovoljnim, a uvjeren je kako se priliv iz tih fondova ne može očekivati bez stabilnog izvora financiranja na nacionalnoj razini.

Što planiraju učiniti?

Ističe kako HDZ planira i zakonske izmjene kojima bi se donacije i ulaganja u znanstvene i obrazovne institucije smatrale poreznom olakšicom, no svjesni su, kaže, da je ozbiljna ulaganja nemoguće očekivati dok se ne oporavi gospodarstvo.

Davor Bernardić (SDP) najvećim problemom smatra to što 80 posto izdvajanja za znanost odlazi na plaće zaposlenih.

PROVJERILI SMO Kako stranke namjeravaju poboljšati sustav obrazovanja?

Uvjeren je da je za povezivanje znanosti i gospodarstva nužno snažnije ulaganje u prirodne i tehničke znanosti te jačanje suradnje među znanstvenim institucijama u Hrvatskoj te suradnje sa znanstvenicima iz drugih zemalja.

Bernardić smatra kako je nužna reforma sustava s obzirom na znanstvene statuse, u kojoj bi se zadržao dio stečenih prava, ali i "od sutra primijenila nova pravila".

Valter Boljunčić (IDS) smatra kako je nužna fiskalna decentralizacija koja bi lokalnim zajednicama omogućila veća ulaganja u znanost na svom području. Zauzeo se za smanjenje stope PDV-a na znanstvenu opremu te podupro širenje mreže sveučilišta.

Ivica Puljak iz stranke Pametno pogubnim smatra česte izmjene zakona koji reguliraju područje znanosti. "Imamo strategiju koju je donijelo 130 stručnjaka neovisno o politici. Stranke bi morale u potpunosti podržati provođenje te strategije ili je po potrebi mijenjati, a Vlada bi svaka tri mjeseca trebala održati specijalnu sjednicu na tu temu, vidjeti provode li se mjere iz strategije i, ako se ne provode, zašto", rekao je Puljak.

Ivan Buljan (OraH) smatra kako bi prvi potez nove vlasti trebao biti ponovno uvođenje bolonjskih principa. "U Hrvatskoj je od cijelog procesa zaživio jedino ECTS, nema unaprjeđenja kvalitete ni socijalnog momenta, a Vlada je u srpnju odlukom o stipendijama europski pristup unazadila za barem 10 godina", uvjeren je Buljan.

Gordana Rusak (MOST) upozorila je da se za probleme koje navode dvije velike stranke znalo i prije, a smatra kako u znanosti ni u vrijeme rata nije bilo tako loše stanje kao danas.

"Moramo slijediti strategiju, ako smo je donijeli konsenzusom te povezati znanost i gospodarstvo. Društvo je stvorilo krivu percepciju da se u znanost ulaže puno, a da ona ništa ne vraća gospodarstvu. Vrijeme je da prekinemo tu famu i jasno kažemo – ulagalo se malo i od toga se ne može napraviti ništa", rekla je Rusak, upozorivši kako se ideje znanstvenika u pravilu gube u birokratskim zavrzlamama.

'Nova sveučilišta nisu potrebna'

Poruke predstavnika stranaka komentirao je politolog Nikola Baketa, koji također upozorava kako ulaganja u tzv. STEM područje nije nova priča, te kako se o potrebi poticanja prirodnih i tehničkih znanosti govori još od početka 80-ih godina prošlog stoljeća.

Uvjeren je kako osnivanje novih sveučilišta nije dobar put. "Strategija govori da nam nova sveučilišta nisu potrebna, Ministarstvo govori isto, a onda se u samo nekoliko posljednjih mjeseci osnuju dva nova sveučilišta. Time se mijenja ustrojstvo ustanova, vlasnik im više nije lokalna zajednica, nego država i time se raspršuju ionako mizerna ulaganja u znanost", rekao je Baketa, koji drži kako je takav sustav visokog školstva neodrživ.

Uvjeren je i kako je ozbiljnu reformu sustava nemoguće provesti bez dodatnog novca, koji bi, smatra, trebalo tražiti u smanjenju javne uprave "koja guta novac", odnosno u manje županija, gradova i općina.

'Za reformu sustava ne treba velik novac'

Puljak, naprotiv, smatra kako za reformu sustava ne treba velik novac te da je za početak dovoljno promijeniti uvjete za napredovanje u zvanjima i način na koji se biraju čelnici ustanova u znanosti i visokom školstvu te reformirati bolonjski proces.

Da se sustav može reformirati i bez velikih ulaganja uvjeren je i Bernardić, koji ističe kako su neke ustanove već napravile značajan iskorak prema gospodarstvu. Kao primjer je naveo zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva, koji, kaže, 50 posto prihoda ostvaruje u suradnji izvan države.

Upozorio je kako su najperspektivnije tvrtke tijekom privatizacije otišle strancima, koji su svoje odjele za istraživanje i razvoj premjestili u sjedišta izvan Hrvatske.

Poticanje projekata

Uvjeren je kako se to može nadoknaditi poticanjem projekata koji imaju multidisciplinarni pristup. "Ako nastavimo po principu – radim, dajte mi projekt i pustite me na miru, nećemo ništa reformirati", kazao je Bernardić.

Kao uspješan primjer u okruženju naveo je tehnološki park u Trstu, koji surađuje s brojnim sveučilištima u EU i svijetu "od predinkubacijske do faze gotovog proizvoda", za što su, ističe, osigurana sredstva EU.

Boljunčić, pak, ističe kako se "ne smije upumpati novac u sustav koji nije reformiran, jer će taj novac iscuriti kroz mnoge rupe". (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook