Sedam stranaka i velikih koalicija među kojima su SDP i koalicija 'Hrvatska raste', MOST, OraH, Narodna stranka Reformisti, Naprijed Hrvatska-Progresivni savez, Živi zid i Bandić Milan 365, pitali smo kojim mjerama namjeravaju poboljšati obrazovanje. Upit je upućen i oporbenom HDZ-u, no na isti nisu odgovorili.
Pročitajte i ovo
Pitanje je glasilo: Kako ćete unaprijediti obrazovni sustav? A evo i pristiglih odgovora:
Narodna stranka Reformisti
Uvest ćemo obavezno srednjoškolsko obrazovanje sa besplatnim prijevozom srednjoškolaca. Omogućit ćemo jednosmjensku nastavu i centre izvrsnosti u osnovnim i srednjim školama izgradnjom kapaciteta kroz Javno privatno partnerstvo. EU sredstva koristit ćemo za sveučilišta i specijalizirane srednje škole, te predškolsko obrazovanje i uvest ćemo vaučere za redovne studente.
PROVJERILI SMO Kako stranke namjeravaju smanjiti nezaposlenost?
Naprijed Hrvatska! - Progresivni savez
Prije svega, treba sačiniti dugoročnu projekciju (petogodišnju, desetogodišnju) potreba tržišta rada. Hrvatska je jedna od tek pet EU država koje to nemaju. Nadalje, obrazovni sustav treba transformirati tako da afirmira kreativnost, inovativnost i praktična znanja a reducira „bubanje“ nepotrebnih podataka. To vrijedi za sve razine obrazovanja, uključivši i predškolsko.
Čini se očitim da način kako smo primijenili tvz. Bolonjski sustav na naše visoko obrazovanje ne daje dobre rezultate. Izgleda da su slabosti više rezultat njegova nerazumijevanja, nego slabosti samog sustava.
Treba ojačati autonomiju sveučilišta i njihovo financiranje vezati uz njihov uspjeh. Sa sadašnjeg, vrlo etatiziranog sustava, treba prijeći na istinsku autonomiju koja uključuje i tvz. lum sum financiranje, te bolje povezivanje s gospodarstvom, posebno na planu inovacija. Posebno, valja ojačati tehničke i tzv. prirodne studije i njihovu povezanost s gospodarstvom. Evaluacija rada škola (osnvnih i srednjih) te visokih učilišta i instituta treba biti rigorozna.
Živi zid
Želimo povezati one koje zapošljavaju i one koji slažu obrazovni program, te na taj način učiniti da učenici iz škola izlaze s primjenjivim, a ne samo apstraktnim znanjem.
Milan Bandić 365
Prije svega, brzim akcijskim planom promjene programa, za što postoje strategijske pretpostavke. Zatim, osiguranjem sredstava iz strukturnih fondova Europske Unije za što prethodna Vlada nije imala dovoljno ni znanja ni vještina, osobito u prve dvije i po godine Vlade. Naš je cilj da obrazovanje do kraja mandata sudjeluje s 5-6% u BDP-u ili oko 11-12% u državnom proračunu.
Za 4 do 5 godina planira se uvesti mnoge promjene u hrvatsko školstvo
Europski prosjek je 4,5% udjela u BDP-u ali mi moramo prestati se zadovoljavati kaskanjem za razvijenim svijetom: mladi su budućnost ove zemlje, ovog gospodarstva - doslovce!
Također ćemo povisiti udjel znanstvenih istraživanja u BDP-u, s današnjih malih 0,7 % na 1,5% u prve dvije godine mandata. Koristit ćemo sredstva iz strukturnih fondova, ali i investicijska poduzetnička sredstva za gospodarski i znanstveno-stručno kompetentne projekte.
SDP
Strateški cilj naše koalicije je moderniji i inovativniji sustav obrazovanja, znanosti i tehnologije, što će poduprijeti osobni razvoj, zapošljivost i konkurentnost pojedinaca. Primarni zadatak je osiguranje dostupnosti obrazovanja svima pod jednakim uvjetima. Naša strategija obrazovanja za 21. stoljeće osnažuje koncept cjeloživotnog učenja, obuhvaća cjelokupnu obrazovnu vertikalu od ranog i predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih te uključuje sustav znanosti i tehnologije.
Razvoj novih kurikuluma biti će usklađen sa suvremenim potrebama društva, naročito u pogledu razvoja ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Cilj nam je u naredne tri godine povećati broj istraživača u Republici Hrvatskoj za 15 %. U idućem mandatu postupno ćemo uvećavati izdvajanja za obrazovanje i znanost, ali će se nastaviti i inzistiranje na racionalnom upravljanju i uvođenju reda u sustav u kojemu se višak raspoloživih sredstava mora trošiti na unapređenje kvalitete nastave, a ne na netransparentne i ponekad neutemeljene dodatke na plaću po autorskim honorarima, ili čak na kupovinu glasova, što je bila praksa u nekim prošlim vremenima.
Kako je premijer Milanović višekratno izjavljivao, snažno se zalažemo za povećanje privlačnosti i digniteta profesije odgojitelja, nastavnika i stručnih suradnika u sustavu obrazovanja. SDP- ova Vlada i premijer Milanović su se javno obvezali da će i u novome mandatu, a imajući u vidu gospodarski rast koji smo postigli povećanjem industrijske proizvodnje, povećanjem izvoza i posebice rastom BDP-a, da učitelji i nastavnici budu prvi kada se u javnim službama budu dizale plaće. I SDP-ova koalicijska Vlada iza toga obećanja čvrsto stoji i jamči njegovo ostvarenje.
ORaH
U području osnovnog i srednjeg školstva, reforma obrazovnog sustava prije svega treba obuhvatiti sadržajnu promjenu nastavnih planova i programa koji se moraju utemeljiti u ključnim kompetencijama za cjeloživotno obrazovanje, ali i strukturne promjene poput uvođenja obveznog karijernog usmjeravanja (od osnovne škole do tercijarnog obrazovanja) i razvoja strukovne mature.
Školski udžbenici, učenički prijevoz i domovi trebaju postati besplatni za djecu koja dolaze iz siromašnijih obitelji. U području visokog obrazovanja naglasak je potrebno staviti na razvijanje internacionalizacije obrazovnih programa i ukidanje razlikovanja sveučilišnih i stručnih studija čime bi se posljedično promijenio i nacionalni kvalifikacijski okvir. Trenutno je veliki problem visokog obrazovanja činjenica da poslodavci, osim u pojedinim slučajevima, često ne prepoznaju preddiplomske kvalifikacije pa ih samim time često i ne zapošljavaju.
U tom pogledu, najvažniji zadatak je svakako i kompletiranje Registra HKO-a čime bi se jasno definirali standardi kvalifikacija i zanimanja koja bi se pojedinim kvalifikacijama mogla obavljati. ORaH-ova obrazovna politika predviđa puno širi spektar mjera za unaprjeđenje obrazovnog sustava, od kojih smo ovdje naveli samo najvažnije.
Značajan, ali nedovoljan napredak - čak i u EU: A gdje je tu Hrvatska?
MOST
Uskladiti odgojnu obrazovnu politiku sa izazovima tržišta rada, dakle odrediti upisne kvote u srednje škole prema potrebama tržišta. Omogućiti učenje drugog stranog jezika i informatike od prvog razreda osnovne škole kako bi naši učenici nakon završetka školovanja bili konkurentni na tržištu. U srednjim obrtničkim školama smanjiti opće nastavne sadržaje te povećati broj sati praktične nastave.
Od konkretnih mjera uveli bismo državni ispit nakon 8. razreda osnovne škole, takozvanu malu maturu, što je prije moguće. Dugoročno bismo uveli i državni ispit nakon 4. razreda. Uz djelomično smanjenje obveznog gradiva, od 5. do 8. razreda uveli bismo niz izbornih predmeta koje bi učenici birali ovisno o svojim preferencijama. Potrebno je uspostaviti nastavu samo u jednom turnusu (ujutro) te bi poslijepodne služilo za izborne i vannastavne aktivnosti.
Strukovne srednje škole treba pretvoriti u male tvornice, tj. mjesta gdje će učenici u praktičnoj nastavi raditi ono za što se obrazuju. Razmišljamo o finskom modelu 3+1, gdje posljednja godina služi za one koji žele nastavak školovanja.
U visokom obrazovanju potrebno je skratiti i pojednostavniti obrazovanje za one poslove za koje nije nužno sveučilišno obrazovanje, da mladi ljudi mogu što prije početi doprinositi gospodarstvu. To bi se postiglo otvaranjem niza veleučilišta na kojima bi se studirali trogodišnji ili petogodišnji stručni studiji za potrebe gospodarstva.
S druge strane, sveučilišta treba prestati iskorištavati kao mašineriju za proizvodnju diplomanata sve manjeg znanja. Politika 'svi na faks', kao i politika otvaranja novih sveučilišta pogrešne su. Postojeća sveučilišta treba maksimalno integrirati, po uzoru na najbolja sveučilišta u svijetu, uz jačanje i jasnije definiranje autonomije.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
