Oko 12,8 milijuna radnika u 22 države Europske unije prima minimalnu plaću ili manje. Zbog toga milijuni pažljivo prate najave o minimalnoj plaći kako bi vidjeli hoće li u novoj godini dobiti pristojno povećanje.
Međutim, oko trećine radnika na minimalnoj plaći nije zabilježilo nikakav rast u siječnju 2026. u odnosu na srpanj 2025. U četirima državama uopće nije bilo povećanja tijekom protekle godine.
Među državama članicama EU-a mjesečna bruto minimalna plaća kreće se od 620 eura u Bugarskoj do 2704 eura u Luksemburgu. Kada se uključe zemlje kandidatkinje, Ukrajina znatno odstupa s iznosom od 173 eura, a slijedi je Moldavija s 319 eura.
Pet zemalja ima minimalnu plaću iznad 2000 eura. Uz Luksemburg, to su Irska (2391 euro), Njemačka (2343 eura), Nizozemska (2295 eura) i Belgija (2112 eura).
Ispod te skupine nalazi se Francuska s 1823 eura, dok Španjolska pada na 1381 euro, što pokazuje koliko se razine razlikuju čak i među susjednim zemljama, javlja Euronews.
Eurostat stoga dijeli minimalne plaće u tri kategorije:
- iznad 1500 eura
- između 1000 i 1500 eura
- ispod 1000 eura.
U drugu skupinu spadaju Španjolska, Slovenija, Litva, Poljska, Cipar, Portugal, Hrvatska i Grčka. Razlike među njima relativno su male.
U Italiji, Austriji i u trima nordijskim zemljama, Švedskoj, Danskoj i Finskoj – ne postoji zakonski propisana minimalna plaća.
Među 29 zemalja, 22 članice EU-a koje imaju zakonski propisanu minimalnu plaću i sedam kandidatkinja, minimalna plaća je ispod 1000 eura u 15 država. Sve zemlje kandidatkinje EU-a nalaze se u toj najnižoj skupini, zajedno s nekoliko istočnoeuropskih zemalja.
Primjerice, minimalna plaća iznosi 924 eura u Češkoj, 838 eura u Mađarskoj, 795 eura u Rumunjskoj, 654 eura u Turskoj i 517 eura u Albaniji. Tri zemlje kandidatkinje imaju višu minimalnu plaću od Bugarske.
Kupovna moć
Pri usporedbi minimalnih plaća među državama važni su standardi kupovne moći (PPS) jer se troškovi života znatno razlikuju. Kada se plaće prilagode kupovnoj moći, razlike među državama postaju znatno manje nego u nominalnim iznosima.
PPS omogućuje pravedniju usporedbu jer koristi umjetnu valutu koja odražava ono što ljudi u pojedinoj zemlji zaista mogu kupiti, izjednačavajući realnu kupovnu moć u odnosu na čistu vrijednost u eurima.
Jedna PPS jedinica predstavlja umjetnu valutnu jedinicu koja, u teoriji, omogućuje kupnju iste košarice dobara i usluga u svakoj zemlji.
U tom kontekstu, među 22 države EU-a, minimalna plaća kreće se od 886 PPS-a u Estoniji do 2.157 PPS-a u Njemačkoj. Iako se poredak donekle mijenja, devet vodećih zemalja ostaje isto i u eurima i u PPS terminima.
Osim Albanije, zemlje kandidatkinje EU-a u PPS terminima stoje bolje, s većom kupovnom moći od nekoliko država članica EU-a.
Među 27 zemalja za koje su dostupni podaci i u eurima i u PPS-u, Rumunjska je najveći dobitnik – njezin se poredak popeo s 20. na 12. mjesto. Sjeverna Makedonija također napreduje, s 26. mjesta prema eurskim iznosima na 20. mjesto prema PPS-u.
Srbija se pomaknula s 22. na 17. mjesto, dok je Turska napredovala za tri mjesta.
Suprotno tomu, Češka i Estonija najveći su gubitnici, svaka s padom od osam mjesta. Češka pada s 16. na 24. mjesto, a Estonija s 18. na 26. mjesto.
Među državama EU-a, minimalna plaća nije se mijenjala u Belgiji, Estoniji, Grčkoj, Španjolskoj, Luksemburgu i Sloveniji između srpnja 2025. i siječnja 2026.
Najveća povećanja zabilježena su u Bugarskoj, Mađarskoj, Litvi i Slovačkoj, gdje je minimalna plaća porasla za više od 11 posto u tom razdoblju.
Minimalna plaća također je ostala ista u Estoniji, Španjolskoj i Sloveniji između siječnja 2025. i siječnja 2026. U Rumunjskoj je minimalna plaća u nacionalnoj valuti ostala nepromijenjena, ali je u eurima blago pala u oba razdoblja.
Ključni čimbenici
Stručnjaci Europskog instituta sindikata (ETUI) ističu da je viša produktivnost temelj održivo viših plaća i nadnica. Gospodarstva s jačom industrijskom ili financijskom aktivnošću obično su produktivnija.
Visokotehnološke industrije također u pravilu bilježe veću produktivnost, a jača pregovaračka moć radnika još je jedan ključan čimbenik.
