U splitskom KBC-u sve je više hospitaliziranih beba zbog respiratornog sincicijskog virusa (RSV).
I u Zagrebu se bilježi porast slučajeva.
O zarazi je reporterka Dnevnika Nove TV Sanja Vištica razgovarala s Goranom Tešovićem iz Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević".
"To je uobičajena sezonska bolest, mi smo sada na vrhuncu epidemije, dakle to se događa svake godine. Dobro, nekada je epidemija malo manja, nekada malo veća, ali u svakom slučaju ne radi se o nekakvom iznenađujućem broju slučajeva. Mi imamo desetak hospitaliziranih u ovom trenutku, imamo i nešto veći broj onih koji se liječe kroz dnevne bolnice, ali sve je to, recimo, unutar raspona kojeg očekujemo svake godine u ovo doba", pojasnio je Tešović.
Kako kaže, potrebno je javiti se u bolnicu kada dijete postane blijedo te diše plitko i ubrzano. "Kada evidentno treba dodatnu snagu da bi uspostavilo normalnu koncentraciju plinova u krvi. Roditelji nepogrešivo prepoznaju kada im dijete jasno pokazuje glad za zrakom", nadodao je.
Na pitanje što roditelji mogu od kuće napraviti, Tešović je poručio da mogu djeci očistiti nos te inhalirati fiziološkom otopinom. Kod starije djece moguće je primijeniti beta-agoniste, poput salbutamola, no kod mlađe djece, tvrdi, to nema učinka.
Djeca virus lako mogu prenijeti ukućanima. Tešović je objasnio da ako je odrasla osoba mlađe ili srednje dobi, a nije imunokompromitirana, zaraza ostaje na razini obične prehlade. Međutim, ako je odrasla osoba imunokomprimitirana te starija od 75, a naročito od 85, moguće su teške infekcije donjeg dijela dišnog sustava te upala pluća.
Predstojnik Klinike za pedijatriju KBC-a Split Joško Markić rekao je za Dnevnik Nove TV da je potrebno da se novorođenčadi, pogotovo onoj rođenoj u sezoni RSV-a, ponudi mogućnost primanja zaštitnih, dugodjelujućih protutijela u rodilištu.
Tešović je objasnio o čemu je točno riječ. "Pretpostavljam da on misli na takozvana dugodjelujuća monoklonska protutijela. To je oblik profilakse infekcije RSV-om, koji je standard u nekim zemljama Europske unije, a primjenjuje se posljednje dvije ili tri godine. Radi se o protutijelima koja imaju dugi poluživot, pa tako jedna jedina doza može spriječiti razvoj teške infekcije donjeg dijela dišnog sustava u jednoj sezoni. Postoje i kratkodjelujuća – to su protutijela koja se daju djeci koja pripadaju tzv. rizičnim skupinama, onima s prirođenim srčanim greškama, s neuromuskularnim bolestima te s kroničnim bolestima pluća. Takva profilaksa se već godinama, dakle 20-ak godina otprilike, provodi i u Hrvatskoj", zaključio je.
Galerija
-
MA, KAKVA JEPredivna crnka Zagrebom prošetala u sjajnoj minici, cijelo izdanje je tip-top
-
Među vodećim uzrocima smrtnostiBolest koja pogađa trećinu odraslih mnogi otkriju tek kad preraste u rak. Musić Milanović: "Stanje je češće kod tih osoba"
-
Misterij dobio raspletMajka troje djece otišla je u božićnu kupovinu i nestala: Nakon 24 godine pronašli je živu
