Galerija
Još kao srednjoškolka tati Bruni u njegovoj postolarskoj radnji pridružila se kći Matea. U obiteljsku tradiciju tog zanata, koja traje više od 90 godina, unijela je nešto novo.
Svoje prve cipele izradila je prije punoljetnosti. "Nacrtala sam nešto, ali nije mi se baš svidjelo. Ali odmah su se prodale, drugi dan", ispričala je Matea. Osam godina poslije zanat je itekako izbrusila. Premda nije jedina postolarka, svojedobno je dobila titulu najmlađe u Hrvatskoj.
Krunoslav je diplomirani pravnik. Ne ispisuje tužbe i žalbe, ne iščitava zakone i pravne priručnike, već izrađuje - opanke. Kraće vrijeme radio je u struci, a onda se u potpunosti posvetio zanatu koji je naslijedio od svoga djeda Josipa.
Posljednji je registrirani opančar u Slavoniji i jedan od posljednjih u Hrvatskoj. Danas je vrstan majstor, a iza sebe ima na tisuće napravljenih opanaka. I kaže, ni trenutka ne žali što je odabrao baš to.
Baš kao ni Ivan, 24-godišnjak iz Reke kraj Koprivnice, također ostaje vjeran tradiciji. Bavi se jednim od najstarijih zanata - kovanjem noževa. Za razliku od Krunoslava i Matee, Ivan nije imao od koga naučiti zanat. Sve je naučio samostalno.
Kupci njegovih noževa najčešće su kuhari i lovci, ali i entuzijasti koji znaju cijeniti kvalitetu. Odnedavno održava i radionice kako bi svoje znanje prenio dalje, a i ostvario dugogodišnju želju. "Od svakog zanimanja može se živjeti ako si dovoljno uporan", rekao je.
Neki, poput njegove bake, ne vjeruju da od svog posla može normalno živjeti. "Kaže mi da se zaposlim negdje u državnoj firmi... Ali oprostim joj, baka je", smije se Ivan.
Iako se u Hrvatskoj bilježi porast interesa mladih za obrtnička zanimanja, brojna zanimanja i dalje su deficitarna. Pogotovo su ona tradicionalna u opasnosti od izumiranja. Majstora još ima, dakle onih koji znaju i mogu prenijeti znanje. Sada je, kažu, na mladima da odluče gdje se i kako vide u budućnosti!
Priču pogledajte u videoprilogu reporterke Provjerenog Nikoline Cetinić.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
