Tehnogija, društvene mreže i drugačiji standard trasirali su razvoj ove generacije, a portal Srednja.hr donosi priču Lovre Vragolovića, njihova predstavnika.
Pročitajte i ovo
"Ako ćemo vjerovati Googleu, pripadamo aktualnoj i četvrtoj generaciji po redu od Drugoga svjetskog rata – generaciji Z. U nju se svrstavaju svi mladi rođeni između 1996. i 2010. godine. Zajedničko nam je to što od najranije dobi imamo pristup modernoj tehnologiji i internetu te smo zahvaljujući društvenim mrežama međusobno povezaniji nego ijedna prijašnja generacija. Život bez mobitela i Instagrama, poziva i poruka, računala i laptopa, PlayStationa i videoigara i više nam je nego nezamisliv", piše Vragolović.
Navodi kako se većina deklarira katolicima iako ih dobar dio ode u crkvu dva puta godišnje te da ih politika baš ne zanima: "Ako na ulici iz čista mira uhvatite nekog 19-godišnjaka i pitate ga da na prste nabroji pet političara, teško da će ispuniti zadatak.
'Kolinda, Plenković, Bandić, Divjak i možda, možda…'. Nema onog tko nije čuo za našu 'najljepšu predsjednicu', Bandića koji je na prijestolju u Zagrebu od kako smo izišli iz majčine utrobe, Divjak koja nam je ostala u posebno lijepom sjećanju zbog gospođe Mature i pustih priča o Školi za život, a za Plenkovića smo vjerojatno čuli, ali nismo sigurni je li premijer, predsjednik Sabora ili ipak ministar".
Ističe da su im uzori - influenceri, youtuberi i Instagram zvijezde: "Na Instagramu provedemo i po nekoliko sati dnevno. Na Fejs smo skoro zaboravili i da postoji. Uhodimo ljude i divimo se fotošopiranim slikama. Stresiramo se ako nam simpatija nije uzvratila praćenje, odgovorila na stori ili lajkala fotku. Sliku i mišljenje o sebi, ali i drugima krojimo po broju lajkova i pratitelja".
"Tako slični i nekreativno prekopirani jedni od drugih, a opet svatko specifična jedinka za sebe koja gura svoj film, želi biti posebna i istaknuti se u masi. Tako bi se mogla opisati naša generacija u jednoj rečenici", zaključuje Vragolović.
