Pročitajte i ovo
Za takav prijedlog bilo je pet članova Odbora, tri (SDP-ova) protiv, jedan suzdržan. Nije prošao SDP-ov prijedlog da se taj zakon donese kao organski, što znači da bi morao dobiti glasove 76 zastupnika.
Zakon bi se primjenjivao kod poduzeća kojima je ugroženo poslovanje, u slučajevima kada bi to moglo dovesti i do ugrožavanja nacionalnih gospodarskih interesa Hrvatske. U takvu tvrtku postavila bi se na najviše 15 mjeseci izvanredna uprava. Novi zakon bi se odnosio na kompanije s više od pet tisuća zaposlenih i čije obveze iznose više od 7,5 milijardi kuna.
"Deset je takvih poduzeća u RH, a ona drže 35 posto BDP-a. Smisao je zakona da se osiguraju kvalitetni mehanizmi da se osigura opstojnost takvih subjekata na području Hrvatske i kako bi im se u definiranom vremenu omogućila stabilizacija poslovanja. U zakonu se vodi računa i o vjerovnicima", kazao je u ime predlagatelja ministar pravosuđa Ante Šprlje. Dodao je da nije predviđeno da RH iz svojeg proračuna izdvaja bilo kakva sredstva u slučaju primjene zakona.
Peđa Grbin (SDP) upozorio je da zakon nije usklađen s pravom Europske unije zbog čega bi Hrvatska mogla biti kažnjena novčano, odnosno protiv nje bi mogao biti pokrenut infrakcijski postupak.
"Imamo ozbiljan problem kad je riječ o ovom zakonu - utvrđeno je da prestaju svi postupci za namirenje razlučnih vjerovnika - što nije u skladu s europskom regulativom", ustvrdio je Grbin i nastavio:
"Zakon je pisan isključivo za Agrokor. Niti jedan Agrokorov radnik neće moći pokretati postupak za ostvarivanje svojih radnih prava. Svi porezni postupci postavljanjem izvanredne uprave se zaustavljaju niti se mogu pokretati novi."
Kazao je i kako je Vlada izbacila odredbu o naknadi štete prema vlasniku tvrtke koja ostaje kao obveza RH.
"Nitko osim Vlade ne može razriješiti povjerenika i RH će biti odgovorna za svu štetu nastalu prema vjerovnicima. A ona će evidentno nastati jer nitko od njih, imenovanjem izvanredne uprave, neće biti dopušteno ostvarivati njihova prava. Mi, odnosno SDP, ovaj zakon u ovom obliku ne možemo podržati", zaključio je Grbin.
Orsat Miljenić (SDP) kazao je da bi cilj zakona trebala biti zaštita vjerovnika.
"Mi imamo razlikovanje između velikih i malih, a meni je to politički i pravno potpuno neprihvatljivo. U stvari, trebali bi se štititi mali. Ja ne želim da banka, koja je bila svjesna rizika kada je davala kredit, bude privilegirana i da se od mojeg novca njoj nešto nadoknađuje. Mali dobavljač imao je, s druge strane, situaciju 'uzmi ili ostavi'", izjavio je Miljenić. Zapitao se i što s probojem pravne osobnosti.
Ministar Ante Šprlje upozorio je da kritike koje su iznesene idu izvan sfere ciljeva zakona.
"Zakon ide na to da se spriječi urušavanje gospodarstva. Nije smisao stečaj - za to postoji stečajni zakon. Ovdje imamo zaštitu tržišta i gospodarskog sustava RH. Naplata razlučnih vjerovnika se odgađa - dajemo poduzećima vremena da se stabiliziraju kako bi vjerovnici mogli ostvarivati svoja prava. Da se restrukturiranjem postigne održivost poslovanja, odnosno i zaštita interesa vjerovnika.
Kad je riječ o imovini, mi već i danas možemo ispitivati imovinu, neću reći da li se to i radi, i vlada neće imati milosti ako se dokaže da je bilo zloupotrebe. Ako se dokaže odgovornost, onda će ta osoba i odgovarati. To će biti veliki izazov za cijelu državu. Traje dugi niz godina, priča u kojoj je 70 poduzeća i 50.000 radnih mjesta, enormne transakcije, priča se neće raspetljati tako brzo, ali bitno je da počnemo", poručio je Šprlje.
