Poplava u Županjskoj Posavini 2014. godine (Foto: Dnevnik.hr) - 3
Poplava u Županjskoj Posavini 2014. godine (Foto: Dnevnik.hr) - 3

Osječko Županijsko državno odvjetništvo (ŽDO) odbacilo je kaznenu prijavu protiv nepoznatih počinitelja, zbog puknuća nasipa kod Račinovaca i Rajeva Sela, u svibnju 2014. jer "nije utvrđeno postojanje osnovane sumnje da bi u radnjama bilo koje osobe bila ostvarena obilježja prijavljenih kaznenih djela, a niti bilo kojeg drugog kaznenog djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti".


U priopćenju za javnost navodi se kako je vukovarskom i osječkom ŽDO-u, od lipnja 2014. do siječnja 2018. ukupno 2467 fizičkih i pravnih osoba podnijelo kaznene prijave protiv nepoznatih fizičkih i pravnih osoba, zbog kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti te teškog kaznenog djela protiv opće sigurnosti.

Vezani članci Odvjetnik Dražen Štivić i Andrija Jarak (Foto: Dnevnik.hr) Odvjetnik koji je pisao 810 tužbi zbog pucanja nasipa Andriji Jarku otkrio koliko znači prva nepravomoćna presuda u tom slučaju Slika nije dostupna Mještani poplavljenih sela podnose tužbu zbog probijanja nasipa

Podsjeća se kako je 17. svibnja 2014. oko 15,00 sati probijen nasip rijeke Save kod Rajevog Sela i Račinovaca, to je područje poplavljeno, na području Rajevog Sela dvije su osobe smrtno stradale i nastupila je šteta velikih razmjera.

"Opsežnim izvidima provedenim radi utvrđivanja uzroka pucanja nasipa koji se odnose na rekonstrukciju, odnosno ojačanje lijevoobalnog savskog nasipa, moguće zlouporabe u vezi količine ugrađenog materijala, održavanje nasipa, provedbu mjera zaštite obrane od poplava, moguću nelegalnu eksploataciju šljunka i pijeska te eventualno namjerno rušenje nasipa nije utvrđeno postojanje osnovane sumnje da bi bilo počinjeno neko kazneno djelo, odnosno da bi bilo koja osoba počinila neko kazneno djelo", ističu u osječkom županijskom tužiteljstvu.

Napominje se kako "na osnovi podataka i dokaza, prikupljenih tijekom provedenih izvida, slijedi da je do puknuća nasipa došlo zbog iznimno visokog vodostaja rijeke Save, nezabilježenog unazad sto godina i daleko iznad normativnih hidrauličnih opterećenja za koje je nasip građen, a procjena je stručnjaka međunarodnog povjerenstva da se povrat ovakvog vodostaja može očekivati za 850 do 900 godina".

"Tako visok vodostaj uzrokovao je hidraulični slom tla ispod nasipa koje je na pojedinim mjestima vrlo raznoliko, što nije bilo moguće uočiti uobičajenim postupkom istražnih radova, jer se pojavljuje na pojedinim mjestima, a ne duž cijele trase. Na navedeni uzrok pucanja nasipa upućuje i činjenica da nije došlo do prelijevanja vode preko nasipa, već ulegnuća i tonjenja nasipa, nakon čega su sukladno uočenim oštećenjima poduzete sve mjere koje su objektivno bile izvedive", navodi se u priopćenju.

Tužiteljstvo je utvrdilo kako se "posljedice opisanih ekstremnih i nenadanih prirodnih događaja u vezi s katastrofalnim poplavama na području županjske Posavine u svibnju 2014. ne mogu pripisati krivnji niti jedne poznate ili nepoznate osobe".

Budući da u konkretnom slučaju nije utvrđeno postojanje osnovane sumnje da bi u radnjama bilo koje osobe bila ostvarena obilježja prijavljenih kaznenih djela, a niti bilo kojeg drugog kaznenog djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti doneseno je rješenje o odbačaju kaznene prijave", ističe ŽDO.

Prije mjesec dana, osječki Trgovački sud nepravomoćno je presudio da je Republika Hrvatska odgovorna za štetu u vinkovačkoj tvrtki "Šimun" d.o.o., koja je nastala u poplavi 17. svibnja 2014. zbog probijenog nasipa kod Račinovaca i Rajeva Sela.

U nepravomoćnoj presudi nalaže se Republici Hrvatskoj da tvrtki "Šimun" isplati 3,64 milijuna kuna te da tužitelju nadoknadi parnični trošak u iznosu većem od 387 tisuća kuna s pripadajućim zateznim kamatama.

Za osječki Trgovački sud postoji i odgovornost tužene Republike Hrvatske za učinjene propuste, koji su uzrokovali slom nasipa i poplavu te štetu koja je nastala tužitelju, odnosno da po Zakonu o vodama RH i Hrvatske vode odgovaraju solidarno za nastalu štetu, odnosno za štetu koju su počinile Hrvatske vode i njihovi kooperanti jer nisu obavili potrebna ispitivanja tla budući da bi se u tom slučaju nasip morao izgraditi po drugačijoj tehnologiji.

"S obzirom da je nepravomoćna, Hrvatske vode presudu ne mogu komentirati", rečeno je tada Hini u toj ustanovi. (Hina)