Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Pitanje prioriteta

O njemu se češće priča, no i dalje je tabu tema i često shvaćeno na pogrešan način: "Ovo je pitanje koje treba biti glavna tema svih izbora"

Ilustracija
Ilustracija Getty Images
Aktualno Galerija Pojmovnik - 1 Pojmovnik - 1 Foto: HZJZ Pojmovnik - 2 Pojmovnik - 2 Foto: HZJZ Pojmovnik - 3 Pojmovnik - 3 Foto: HZJZ +0 Ilustracija Galerija 1/4 >>
Mentalno zdravlje je neizostavan dio sveukupnog zdravlja. Pojam je to koji se u javnom prostoru često upotrebljava, a istovremeno je često shvaćen na pogrešan način, upozoravaju psiholozi. Važno je stoga osvijestiti što pojam mentalnog zdravlja znači, koja je njegova važnost, ali i kako brinuti o mentalnom zdravlju.

Nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. Mentalno zdravlje, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, stanje je dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi svojoj zajednici.

Bolje razumijevanje mentalnog zdravlja doprinosi i boljem razumijevanju načina na koje možemo ulagati u vlastito mentalno zdravlje. Ono predstavlja iznimno važan izvor snage i sigurnosti za pojedinca, ali i za odnose u obitelji i društvu, ističu psiholozi.

Prema Eurobarometru, 62 posto građana Europske unije smatra da su pandemija COVID-19, agresija na Ukrajinu, klimatska kriza, nezaposlenost te troškovi hrane i energije utjecali na njihovo mentalno zdravlje. Više od polovice ispitanika posljednjeg istraživanja koji su imali problema s mentalnim zdravljem nije dobilo pomoć stručnjaka. Smatra se da bi slična situacija mogla biti vjerojatna i u široj europskoj regiji. Stoga postoji nužna potreba za promjenom u odnosu prema mentalnom zdravlju.

Pročitajte i ovo Ilustracija - 1 Zdravstvena pismenost Jedan od najvažnijih sustava na velikom testu: "Autoritet ne bi trebao biti jedini temelj odnosa između liječnika i pacijenta"

Promicanje mentalnog zdravlja jednako je važno kao i promicanje tjelesnog zdravlja

Kardiovaskularne bolesti, mišićno-koštani poremećaji, dermatološki problemi, samoubojstva, problemi u odnosima s kolegama, ali i obitelji i prijateljima, te povećani rizik od nasilja potencijalne su posljedice problema mentalnog zdravlja. Ohrabruje stoga podatak iz Eurobarometra da 89 posto građana EU-a smatra da je promicanje mentalnog zdravlja jednako važno kao i promicanje tjelesnog zdravlja.

Djeca i mladi posebno su ranjivi, a u tu skupinu spadaju i starije osobe i migranti te napose radnici. Prema procjenama Europske unije, 25 posto građana EU-a imat će probleme mentalnog zdravlja kao posljedicu loše organiziranog posla i velikog radnog opterećenja.

"Problemi mentalnog zdravlja uzrokovani radom češći su nego što se obično misli i moguće ih je u potpunosti spriječiti. Poslodavci moraju ozbiljnije shvatiti te rizike i trebali bi uključiti sindikalne povjerenike i povjerenike zaštite na radu u procjenu rizika po mentalno zdravlje uzrokovanih radom. I EU mora učiniti više od pukog podizanja svijesti, te poduzeti zakonodavne akcije umjesto beskrajnih procjena i provjera jesu li pravila o zaštiti na radu teret za biznis", opetovano upozorava glavna tajnica Europske konfederacije sindikata (ETUC) Esther Lynch.

Upravo s ciljem osvještavanja važnosti mentalnoga zdravlja u svakodnevnom životu svakog pojedinca i zajednice organizacija Mental Health Europe pokrenula je obilježavanje Europskog tjedna mentalnog zdravlja, koji se svake godine održava u svibnju. "Bolje zajedno: Zajedničko stvaranje budućnosti mentalnog zdravlja" glavna je tema ovogodišnjeg, inače petog, Tjedna, koji je počeo 13. svibnja i završava ove nedjelje, a već iduće, 26. svibnja, svi koji zagovaraju njegovu važnost i bore se protiv stigme moći će trčati veliku utrku za mentalno zdravlje u Bruxellesu.

Ilustracija Pojmovnik - 2 Foto: HZJZ

"Razgovor o mentalnom zdravlju sve je učestaliji, a inicijativa poput ovog Tjedna igra ključnu ulogu u podizanju svijesti, smanjenju stigme i diskriminacije te zagovaranju bolje zaštite mentalnog zdravlja. Takav događaj služi kao platforma na kojoj se pojedinci, zajednice i organizacije diljem Europe udružuju prepoznajući važnost mentalnog zdravlja i potrebu za zajedničkim djelovanjem", ističe Ivana Galić iz Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Nastavnog zavoda za javno zdravstvo (NZJZ) "Dr. Andrija Štampar".

Pročitajte i ovo Ilustracija - 7 GODIŠNJI ODMOR Svi imamo pravo na njega i trebali bismo ga koristiti svaka tri mjeseca: ''Potreban nam je kao i san''

Ključno je zajedničko djelovanje

Ovogodišnji Tjedan stavlja naglasak na zajedničko djelovanje kao snagu kojom dionici u području mentalnog zdravlja imaju mogućnost razvoja i implementacije politika, usluga i programa koji njeguju mentalno zdravlje. Osim stručnjaka u području mentalnog zdravlja, ističe se važnost i pravo uključivanja osoba koje su doživjele poteškoće mentalnog zdravlja u procese donošenja odluka o mentalnom zdravlju.

"Kako je mentalno zdravlje oblikovano životnim događajima te socio-ekonomskim i okolišnim odrednicama, ne možemo primjereno odgovoriti na izazove s kojima se naše društvo suočava isključivo djelovanjem unutar zdravstvenog sustava, već je u proces potrebno uključiti i druge aktere. Zajedničko djelovanje ima i društvene i ekonomske koristi. Društveno, postoji velik potencijal za osnaživanje pojedinaca i društva, povećanje ravnopravnosti i dijeljenje odgovornosti. Kada je riječ o ekonomskim prednostima, sama suradnja korisnika i pružatelja usluga osigurava bolju raspodjelu javnih resursa", objašnjava Galić.

Kroz zajedničko djelovanje, dodaje, naglasak se stavlja na dostupnost usluga i promociju mentalnog zdravlja i prevenciju problema mentalnog zdravlja: "Zajedničko djelovanje – primijenjeno u politikama, praksama, istraživanjima i komunikaciji – ima potencijal približiti nas našoj viziji društva koje promiče mentalno zdravlje za sve, intervenira rano kada se problemi pojave i pruža pristupačne i sveobuhvatne zdravstvene usluge onima kojima su potrebne."

Pročitajte i ovo Ilustracija - 1 Znanje nisu samo petice Problem postoji cijelu školsku godinu, ali idućih tjedana bit će sve vidljiviji: ''Djeca plaćaju preveliku cijenu''

Pročitajte i ovo Ilustracija - 2 KVALITETA ŽIVOTA Iseljavanje, zdravlje, bolji život i potraga za srećom: Kakve veze drveće ima s tim?

Znate li što je mentalno zdravlje?

Znate li što je mentalno zdravlje, što psihološka dobrobit, a što psihičke smetnje? Ili u čemu je razlika između psihoedukacije, psihoterapije i savjetovanja? Sve to i još više objašnjava pojmovnik mentalnog zdravlja pod naslovom "Znate li što je mentalno zdravlje?", koji je objavljen prije nekoliko dana.

Izdavač je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), a namijenjen je osobama s teškoćama iz područja mentalnoga zdravlja, članovima njihovih obitelji, ali i studentima pomagačkih struka kao i svima koji se u svakodnevnom radu bave mentalnim zdravljem. Plan je da ga se s vremenom nadopunjuje u novim izdanjima.

Jezik mentalnoga zdravlja može biti zbunjujuć, s puno stručne terminologije koja nije sasvim poznata ni stručnoj, a ni općoj javnosti, svjesne su autorice Pojmovnika psihologinje Ljiljana Muslić, Tina Rukavina i Barbara Raguž. Upravo da bi doprinijele boljem zajedničkom razumijevanju samoga mentalnoga zdravlja, ali i srodnih pojmova, sastavile su Pojmovnik, koji je namijenjen stručnjacima, ali i svima koji žele bolje razumjeti neke ključne pojmove vezane uz mentalno zdravlje.

Ilustracija Pojmovnik - 1 Foto: HZJZ

"Svjesne smo različitosti, nepotpunosti i neslaganja u shvaćanju, definiranju i korištenju pojedinih pojmova među različitim strukama. Stoga želimo da ovo bude poticaj dinamičnom procesu usuglašavanja i boljeg međusobnog razumijevanja. Bolje razumijevanje mentalnog zdravlja doprinosi i boljem razumijevanju načina na koje možemo ulagati u vlastito mentalno zdravlje, naime, samo razumijevanjem mentalnog zdravlja možemo razumjeti što i kako ulagati u njegovo očuvanje", ističu Muslić, Rukavina i Raguž.

Pojmovnik je usklađen sa Strateškim okvirom razvoja zaštite mentalnog zdravlja RH, na koji se dugo čekalo, a u kojem se ističe važnost suradnje svih dionika u promicanju pozitivnog mentalnog zdravlja i oporavku od mentalnog poremećaja, a Pojmovnik je već dobio brojne pohvale stručnjaka.

Pročitajte i ovo Čekaonica Važnost mentalnog zdravlja Velika novost u domovima zdravlja: Građani će bez uputnice moći dobiti pomoć stručnjaka

Nedostaje jaka preventiva, a mentalno zdravlje još uvijek je tabu tema

“Ja sam 97 godište, dolazim iz radničke klase, u osnovnoj školi nisam čula jednu riječ o mentalnom zdravlju, a nismo ni doma o tome razgovarali. Nevjerojatno je da sam tek na trećoj godini socijalnog rada naučila razliku između psihologa i psihijatra”, upozorila je diplomirana kineziologinja i trenerica Antonela Golobić na okruglom stolu Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje (SUMEZ), s temom dobrih praksi u EU-a i Hrvatske u području usluga u zajednici za osobe s teškoćama mentalnog zdravlja, održanom ovoga tjedna u Kući Europe u Zagrebu.

Okrugli stol je označio početak kampanje pod nazivom "Naši glasovi za mentalno zdravlje“, čiji je cilj informirati i osvijestiti javnost o izazovima, dobrim praksama za podršku mentalnog zdravlja u zajednici i politikama mentalnog zdravlja u Hrvatskoj i EU-u te pozvati građane da izađu na izbore za Europski parlament 9. lipnja.

"Jako je teško dobiti psihijatrijsku pomoć na uputnicu i predugo se čeka, stoga je psihijatrijska pomoć često dostupna samo onima koji to mogu platiti. Zato su ljudski životi često ugroženi, a pružanje podrške u zajednici može biti jedno od rješenja tog problema. Već to radimo kroz udruge civilnog društva, ali treba nam pomoć i suradnja s bolnicama, ministarstvima i ostalim tijelima sustava", istaknula je predsjednica udruge Feniks Split i stručnjakinja za peer podršku Marina Vidović.

Peer stručnjaka možemo općenito definirati kao osobu s iskustvom u mentalnoj bolesti ili nekoj popratnoj mentalnoj poteškoći koja je prošla specifičnu obuku za podršku i pomoć drugima u njihovom procesu oporavka, a oporavak je temelj rada peer stručnjaka.

Pročitajte i ovo Ilustracija (NE)BRIGA DRUŠTVA Tko brine o nevidljivoj djeci? ''Bolest roditelja nije tabu tema, bolest nitko nije svjesno odabrao''

S druge strane, istaknuto je na okruglom stolu, kada se govori o mentalnom zdravlju, često se to odnosi samo na probleme i teškoće, dok se propušta govoriti o zadovoljstvu vlastitom životu, svrhovitosti i doprinosa društvu. "Mentalno zdravlje trebalo bi biti glavna tema svakih izbora jer se tiče apsolutno svake osobe u društvu", poručila je Vidović.

Nedostaje jaka preventiva, upozorila je zamjenica pravobranitelja za osobe s invaliditetom Mira Pekeč Knežević. "Nećemo ništa postići ako budemo samo sanirali poteškoće. Zato je jako bitno da govorimo o mentalnom zdravlju. Zdravlje je temeljno ljudsko pravo, a ulaganje u mentalno zdravlje ljudi je i ekonomsko pitanje", istaknula je Pekeč Knežević dok je Golobić istaknula i da je unatoč napretku mentalno zdravlje još uvijek tabu tema.

Pročitajte i ovo Ilustracija - 1 Izlaz iz začaranog kruga Svi to radimo, a ne vodi nikamo: Jeste li čuli za ruminiranje i kako ga kontrolirati?

Pročitajte i ovo Ilustracija ZNATE LI ŠTO JE BDD? ''Mislio sam da svi gledaju u liniju gdje mi kosa počinje na čelu...'': Poremećaj o kojem se u Hrvatskoj ne govori

Nemarna uporaba pogrdnih izraza u cilju skupljanja političkih bodova

Štoviše, nedavno smo u kampanji za hrvatske parlamentarne izbore mogli svjedočiti upotrebi stigmatizirajućeg jezika vezanog uz mentalne poteškoće i oboljenja što nanosi duboke rane društvenoj koheziji potičući podjele, neprijateljstvo i diskriminaciju.

"On normalizira predrasude, rađajući kulturu netolerancije i diskriminacije. Šteta koju nanosi ovakav jezik nadilazi izbornu arenu, prožima javnu percepciju i oblikuje društvene stavove. Nemarna uporaba pogrdnih izraza poput "psihijatrijski bolesnik", luđaci", "Vrapče", korištenje slike stezulje u političkim prepucavanjima potkopava napore u borbi protiv stigme prema osobama s mentalnim oboljenjima. Takav jezik održava štetne stereotipe i poništava učinak kampanja, projekata i programa čiji je cilj smanjenje društvenih predrasuda, destigmatizaciju i promicanje socijalne uključenosti. Osobe s teškoćama mentalnog zdravlja su isto i glasači, zaposlenici, umirovljenici, ljudi među nama i pripadnici ovog društva", upozorio je predsjednik SUMEZ-a Tin Pongrac.

Mentalno zdravlje tiče se svih nas i svi imamo ulogu u stvaranju bolje budućnosti za sve, a jedna od iznimno važnih prilika za to bit će i na skorašnjim izborima za Europski parlament jer svaki građanin ima pravo očekivati podršku u zajednici, a mentalno zdravlje nije luksuz već ljudsko pravo.

Ilustracija Pojmovnik - 3 Foto: HZJZ

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene