Novi šok za više od 3000 Uberovih vozača: Dosad su im dio zarade uzimali Uber i država, a sad su počele i banke

Više od 3000 Uberovih vozača odnedavno je sa zaprepaštenjem otkrilo da im banke s računa svakog tjedna uzimaju nekoliko desetaka kuna naknade. "Sretniji" tako svakog tjedna ostaju bez 50 kuna, a manje sretnima uzmu i po 80 kuna. O čemu se radi provjerili smo u samom Uberu i u nekoliko hrvatskih banaka. Objašnjenja imaju i jedni i drugi, no ona su dijametralno suprotna. Uber tvrdi da se radi o jednostranom potezu banaka, dok banke uvjeravaju da je za sve kriv Uber koji je promijenio način uplata.

Pročitajte i ovo od 8. siječnja Loša vijest za građane, rastu cijene usluga banaka: "Uvijek nađu način da zarade na nama" Nisu baš svi sretni Odlična vijest: Država ukida dio bankarskih naknada, pogledajte na što se odnose

Princip Ubera već je dobro poznat: od ukupne cijene vožnje Uber uzima 25 posto, a vozačima ide ostatak. Ako korisnici plaćaju kreditnom karticom, novac ide Uberu, koji potom vozaču jednom tjedno isplaćuje njegov dio (umanjen za 25 posto). Osim karticom, korisnici mogu platiti i novcem koji ostaje kod vozača, a Uber uzima 25 posto i od tog iznosa prilikom isplate onog dijela koji je zarađen s kartice.

Bankama preko 600.000 kuna mjesečno

No sredinom siječnja po svoj dio su došle i banke koje su na svaku uplatu Ubera vozačima počele uzimati spomenutu naknadu. Ako primjerice vozač tjedno zaradi 1000 kuna, Uber im na račun uplati 750 kuna, a potom im i banka skida između 50 i 80 kuna svoje naknade (ovisno o banci).

Kako Uber u Hrvatskoj ima više od 3000 partnera vozača, kada bi im banke uzimale minimalno 200 kuna (četiri tjedna po 50 kuna), zaradile bi na taj način preko 600 tisuća kuna. 

Banke uzmu i više nego što vozači zarade?

Kako postoje i oni koji za Uber voze tek povremeno, uz svoj stalni posao, može se dogoditi da vozač tjedno odradi tek dvije vožnje, na kojima zaradi manje od 50 kuna. Jedan s kojim smo razgovarali tako je imao uplatu Ubera manju od 40 kuna, no to banku nije spriječilo da mu s računa, u ime naknade, uzme 50 kuna.

"Išao sam u svoju banku pitati o čemu se radi. Najprije su me šetali po šalterima, da bi mi na kraju rekli da je Uber mijenjao nešto u svom poslovanju u siječnju, da su njihove uplate od tada iz inozemstva te da banke na takve uplate uzimaju naknadu", ispričao nam je jedan Uberov vozač (podaci poznati redakciji), dodajući da su mu u banci rekli da su ih posljednjih dana doslovno okupirali Uberovi vozači koji su tražili objašnjenje zbog istog problema.

Uber: Ovakva praksa samo u Hrvatskoj

U Uberu to demantiraju tvrdeći da nisu ništa mijenjali u načinu isplata. Štoviše, kažu da se radi o samoinicijativnom potezu banaka u Hrvatskoj.

"Upoznati smo s problemom naknada koje su banke bez najave ili objašnjenja počele naplaćivati u iznosu 60 do 80 kuna po transakciji. Ovaj se problem zasad pojavljuje samo u Hrvatskoj od svih zemalja Europske unije. Kako bismo pronašli rješenje za više od 3000 naših partnera - vozača koji putem Ubera zarađuju za život te doprinose Hrvatskom gospodarstvu, pregovaramo s bankama te se nadamo što bržem rješenju nastale situacije", poručuju iz Ubera.

Neslužbeno doznajemo da traju pregovori s jednom hrvatskom bankom, a ako se postigne dogovor, sugerirat će svojim vozačima da u toj banci otvore poslovni račun.

Banke: Kriv je Uber

Banke, međutim, tvrde sasvim suprotno, iako nisu baš jedinstvene u svojim tumačenjima.
U PBZ-u tako kažu da nisu uveli nikakvu novu naknadu. "Banka u navedenom slučaju vezano za naplatu iz inozemstva korisniku na njegov poslovni račun postupa prema navedenoj instrukciji na platnom nalogu i naplaćuje naknadu službeno važećoj Odluci o naknadama", poručuju iz PBZ-a.

Erste banka, međutim, ipak spominje neke promjene u poslovanju. "Stupanje na snagu Direktive (EU) 2015/2366 ("PSD2") na području Europske unije, rezultiralo je izvjesnim promjenama u poslovanju. Sukladno tome, od 13. siječnja 2018. prilikom zadavanja naloga za plaćanje u korist banaka unutar EU/EEA dozvoljena je jedino troškovna opcija SHA, koja podrazumijeva da platitelj snosi naknade svoje banke, a primatelj plaćanja snosi naknadu svoje banke. Prije nego je primijenjena spomenuta Direktiva, u upotrebi je bila i troškovna opcija OUR prema kojoj je sve troškove snosio platitelj", objašnjavaju iz Erste banke.

Iz još jedne banke objašnjavaju nam da trošak uplate iz inozemstva može snositi uplatitelj ili se on može dijeliti s onim tko novac prima. I banka u kojoj se uplaćuje ima svoju naknadu, kao što je ima i banka u čijoj je račun primatelja.

Iz Zagrebačke banke poručuju da njihova naknada za obradu doznake iz inozemstva iznosi 7,5 kuna po doznaci, neovisno o iznosu doznake. "Osim naknade koju naplaćuje Zagrebačka banka, i inozemna banka može imati troškove za izvršenje plaćanja naloga u druge države, no Zagrebačka banka nema dostupne informacije o troškovima koje naplaćuju inozemne banke", kažu u Zagrebačkoj banci.