Obavijesti Video Pretražite Navigacija
NENAD BAKIĆ ZA NOVU TV

"U hrvatskim školama dogodila se minirevolucija, ne samo u tehnološkom obrazovanju nego i u obrazovanju uopće"

Nenad Bakić i Sanja Vištica uživo iz Londona (Foto: Dnevnik.hr)
Nenad Bakić i Sanja Vištica uživo iz Londona (Foto: Dnevnik.hr) DNEVNIK.hr
Aktualno Galerija Nenad Bakić i Sanja Vištica uživo iz Londona (Foto: Dnevnik.hr) Nenad Bakić i Sanja Vištica uživo iz Londona (Foto: Dnevnik.hr) Foto: DNEVNIK.hr +0 Sajam budućnosti (Foto: Dnevnik Nove TV) Galerija 1/2 >>
U Londonu je otvoren najveći sajam obrazovne tehnologije na svijetu. More ljudi, 850 kompanija iz cijeloga svijeta i najmodernija tehnologija.

Ploče po kojima se piše rukama, roboti koji podučavaju matematiku, virtualno putovanje kroz gradivo... Školom budućnosti prošetala je reporterka Nove TV Sanja Vištica.

Pročitajte i ovo Poduzetnici su se okupili na Business Cafeu (Dnevnik.hr) ''Greške su ok'' Poduzetnici progovorili o greškama na putu do uspjeha: ''Problem našeg društva je da se bojimo pogriješiti'' Grafikon 1 (Foto: eclectica.hr) Zanimljivi rezultati Poduzetnik Nenad Bakić izračunao kolika je doista rupa u hrvatskom mirovinskom sustavu

More ljudi, 850 kompanija iz cijeloga svijeta i najmodernija tehnologija. Izlagač Brandon Rainvich kaže: "Podni tablet uključuje jako puno kretanja i omogućuje djeci da se kreću i uče, umjesto da provode puno vremena sjedeći i tako učeći. A učitelji mogu sami osmisliti igru za gradivo koje podučavaju."

Greg, također izlagač, predstavio je kardiozid: "Ovo što vidite je kardiozid. Pomaže djeci da vježbaju na zabavan način. Puno djece ne voli vježbati i kada ga koriste, imaju dojam da igraju računalnu igru, a ne da vježbaju. Može se igrati loptom ili udarate kao u boksu."

Interakcija je, kažu, ključ svega. Interaktivne ploče poput one koju možete vidjeti u videoprilogu nalaze se već u školama u Velikoj Britaniji. Ovo je poput velikog tableta na kojem možete apsolutno sve, ubacivati razne dokumente, povećavati, možete i pisati ili, recimo, ubaciti PDF dokument. Cijena - 15.000 funti.

Nenad Bakić i Sanja Vištica uživo iz Londona (Foto: Dnevnik.hr) Sajam budućnosti (Foto: Dnevnik Nove TV) Foto: Dnevnik Nove TV

Doslovno se može i ući u gradivo. U Singapuru se, primjerice, anatomija uči uz pomoć virtualne stvarnosti. Virtualna stvarnost školama u Hrvatskoj i Singapuru možda nije zajednička, ali jest - mikroračunalo, koje je ušlo u 85 posto škola. U Velikoj Britaniji taj komad tehnologije napravio je velike pomake.

"Vizualni projekti učinili su da se 70 posto djevojaka više bavi kodiranjem zahvaljujući mikrobitu. Čak 83 posto djece reklo je da je mikrobit pokazao da je kodiranje za sve", kazao je Gareth Stockdale, direktor zaklade Microbit.

Da se djeci može pružiti doticaj s tehnologijom bez prevelikih sredstava najbolji je primjer mikroračunalo. O tome je reporterka Vištica razgovarala s Nenadom Bakićem, koji je pokrenuo cijelu akciju u Hrvatskoj i omogućio da djeca dobiju priliku baviti se programiranjem i robotikom.

Na pitanje je li potrebno ulagati velike iznose novca da bismo imali obrazovanje 21 stoljeća, Bakić odgovara da je uvijek potrebno izgraditi infrastrukturu, škole, kupiti kompjutore, ali neke se stvari mogu napraviti za puno manje novca. "Imali smo sreće da smo, da tako kažem, naišli na microbit, koji je bio jako jeftin, napravljen je da se može kupiti sa džeparcem. To savršeno ilustrira da je danas sve pitanje stava, a ne više novca."

Kazao je kako su se oni u provođenju akcije "naslonili" na veliki ekosustav koju su već prije razvili - donirali su nekoliko tisuća robota školama, ali su potom odlučili potražiti nešto što je potpuno demokratsko, jer "danas više nije stvar izbora želimo li imati znanje i kompetencije iz STEM područja, svatko to mora imati, u bilo kojoj struci. Željeli smo ići masovno, sa željom da svako dijete bude ravnopravni građanin 21. stoljeća". Naglasio je da je microbitovima omogućeno programiranje na hrvatskom jeziku "na način na koji je napravljen Google, i odaziv je fantastičan".

Istaknuo je da se slijedom toga "u školama dogodila minirevolucija, ne samo u tehnološkom obrazovanju, nego i u obrazovanju uopće".

Na pitanje je li teško motivirati nastavnike odgovorio je primjerom nastavnice iz Primoštena, koja je zapravo knjižničarka, a uči djecu programiranju i robotici. "Naš školski sustav je loš, ali u njemu je zakopano jako puno dobrih edukatora. Mnogi su učitelji tek počevši raditi s nama naučili programirati. Kolegica Amalija Pancirov javila nam se i rekla da nitko u Primoštenu ne želi raditi s djecom, pa je pitala kako ćemo dalje. Rekli smo joj da ona može raditi s njima, i naučili je. Iako je ona profesorica hrvatskog, knjižničarka, nedavno je pobijedila na natjecanju iz napredne robotike sa svojim timom i išla u Šangaj na Svjetski kup. Mi igramo na taj veliki broj dobrih profesionalaca u školama koji su bolji od sustava."

Dodao je da će onda oni utjecati dalje na druge ljude, koji su možda dobri, ali su izgubili vjeru u sustav. "Učitelji su naša snaga! Svaki sustav se može promijeniti oslanjajući se na ljude unutar sustava."

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
 

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene