Europski čelnici odlaze u Armeniju na dva samita. Zemlja je to koja se dugo smatrala najbližim saveznikom Rusije. Sastanci na vrhu dio su napora EU da ojača veze s Armenijom kako bi pomogli toj zemlji u suzbijanju ruskog uplitanja. Inače, Armenija je članica Euroazijske ekonomske unije ruskog predsjednika Vladimira Putina, a Moskva ima vojnu bazu na armenskom tlu.
Prvi samit održat će se u utorak. EU šalje u Armeniju tim stručnjaka specijaliziranih za borbu protiv ruske propagande i uplitanja, čime povećava svoju podršku bivšoj sovjetskoj republici u napetom političkom razdoblju, piše Guardian.
U vrlo simboličnom slijedu događaja, čelnici EU-a održat će prvi samit s Armenijom nakon paneuropskog okupljanja oko 45 čelnika, među kojima je i kanadski premijer, na samitu Europske političke zajednice u Erevanu, glavnom gradu Armenije.
EU produbljuje veze s Armenijom jer je ruski utjecaj oslabio nakon potpune invazije na Ukrajinu, za koju se smatra da je odvratila pozornost Moskve od drugih zemalja koje smatra svojim "bliskim inozemstvom".
Očekuje se da će u utorak armenski premijer Nikol Pašinjan i čelnici EU-a, Ursula von der Leyen i António Costa, formalno pozdraviti koncept misije EU-a za suzbijanje stranog uplitanja u Armeniji, gdje će također raspravljati o energetici, prometu i gospodarskoj potpori.
EU osniva tim od 20-30 civilnih stručnjaka za dvogodišnju misiju sa sjedištem u Armeniji čiji je cilj poboljšanje odgovora na ruske kibernetičke napade, manipulaciju informacijama i ometanje, kao i suzbijanje nezakonitih financijskih tokova. Očekuje se da će misija, čiji bi se broj osoblja i trajanje mogli povećati, započeti s radom nakon parlamentarnih izbora 7. lipnja.
Odvojeno, vanjska služba EU najavila je "hibridni tim za brzi odgovor" s kratkoročnim ciljem borbe protiv stranog uplitanja prije tih izbora, koji se smatraju ključnima u određivanju hoće li Armenija ostati na široko prozapadnom putu.
"Armenci se suočavaju s masovnim kampanjama dezinformiranja i kibernetičkim napadima. Kada Armenci u lipnju izađu na birališta, sami bi trebali birati budućnost svoje zemlje", rekla je prošlog mjeseca Kaja Kallas, šefica vanjske politike EU-a.
Putinov saveznik
Armenija je dugo bila najvjerniji ruski saveznik na Kavkazu, ali razočaranje je nastupilo nakon što Moskva nije poslala vojnu pomoć tijekom ratova u Nagorno-Karabahu 2020. i 2023. godine. Baršunasta revolucija u Armeniji 2018., koja je naglašavala demokraciju i vladavinu prava, također je postavila bivšu sovjetsku republiku na drugačiji put od Rusije, koja je sve dublje skliznula u autoritarizam.
Čak i prije potpisivanja mirovnog sporazuma s Azerbajdžanom, Armenija je naglasila želju približavanja EU-u. Armenski parlament prošle godine donio je zakon kojim se proglašava namjera podnošenja zahtjeva za članstvo u EU.
No Armenija je pod velikim pritiskom Rusije, koja je i dalje značajan trgovinski i sigurnosni partner, a ima bazu u gradu Gyumri. Moskva je uvela ograničenja na prodaju uvozne armenske mineralne vode i konjaka, što podsjeća na slične pokušaje korištenja ekonomske moći nad susjedima. Vladimir Putin također je upozorio Pašinjana da su jeftine ruske opskrbe plinom ugrožene ako Armenija teži dubljoj integraciji s Europom.
Dodatno, Putin je podsjetio Pašinjana da su njegove ambicije za članstvo u EU-u nespojive s članstvom u Euroazijskoj ekonomskoj uniji: "Nije moguće istovremeno biti u carinskoj uniji s Europskom unijom i Euroazijskom ekonomskom unijom. To je jednostavno nemoguće po definiciji."
Europski parlament prošlog je tjedna pozvao na pokretanje međunarodne misije promatranja izbora, kibernetičku sigurnost izborne infrastrukture i snažne zaštitne mjere protiv kupnje glasova.
