Prema izračunu, radnik koji prima plaću do 3.000 kuna poslodavcu zbog neiskorištenog godišnjeg odmora pokloni 600 kuna, a oko 1.500 kuna mu daruju oni čije su plaće između 3.000 i 10.000 kuna.
Pravo na plaćeni godišnji zajamčeno je Ustavom i Zakonom o radu koji ostavlja mogućnosti da se kolektivnim ugovorima odredi i veći broj dana godišnjeg odmora, no Hrvatska će u procesu usklađivanja s EU morati i povećati obvezan broj dana godišnjeg odmora na minimalno 24 dana.
Predsjednica SSSH pozvala je sve radnike, čiji poslodavci ne poštuju zakon i onemogućavaju radnicima korištenje godišnjeg, da nepravilnosti prijave sindikatu na besplatni telefon 0800 200 004.
"Svaki radnik ima pravo tražiti naknadu štete zbog neiskorištenog prava na godišnji odmor, a to pravo seže tri godine unatrag", rekla je Knežević.
Istaknula je kako pravo na godišnji odmor kod nas nema dobar dio mladih radnika zaposlenih kraće od godine dana jer često nemaju ni ugovor o radu. Navela je i slučaj prodavačica zaposlenih u jednoj šibenskoj trgovini, koje na godišnjem odmoru nisu bile tri godine, a tijekom godine slobodne su bile svega devet dana i to za Božić, Novu godinu i Uskrs.
Iako je zakonom utvrđeno pravo radnika na godišnji u dva dijela, od kojih prvi dio mora trajati najmanje 12 radnih dana, u praksi poslodavci, ponajviše oni koji zapošljavaju manje od 20 radnika, određuju radniku kraće trajanje godišnjeg.
Među problemima koji se pojavljuju jest i ono da radnici ne mogu koristiti godišnji u vremenu u kojemu im odgovara, ili ne mogu iskoristiti neiskorišeni godišnji za prethodnu godinu. Poseban problem predstavlja i neisplata regresa.
Knežević je najavila i podnošenje prijave Međunarodnoj organizaciji rada ako se situacija ne poboljšava.
