Natalitet konačno u porastu

Po najnovijim podatcima Državnoga zavoda za statistiku 2005. rodila su se 42.492 djeteta, što je za 5,4 posto više nego godinu dana prije.

Pročitajte i ovo Spašavanje nataliteta Aleksandar Vučić u obraćanju naciji: "Za 40 godina nećemo imati ni državu ni narod" Rezultat politike poticanja mladih obitelji I to je moguće: U srcu Slavonije baby boom unatoč opstrukciji državne birokracije

Demograf zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta Jakov Gelo smatra to, međutim, prije svega odrazom "baby boom" generacije iz 50-ih godina prošloga stoljeća, a ne Vladine populacijske politike.

Kako objašnjava, taj val se osjetio 80-ih godina na djeci, a sada se osjeća na unučadi tog naraštaja. Smatra kako će to potrajati još godinu ili dvije, a onda će se opet pogoršavati demografsko stanje u Hrvatskoj - stanovništvo će stariti i povećavat će se smrtnost.

Po statističkim podatcima u 2005. u Hrvatskoj je umrlo 51.790 ljudi, što je za 9298 osoba više nego ih se rodilo. Negativan prirodni prirast imaju sve županije, osim Splitsko-dalmatinske i Zadarske, a najnegativniji je u Karlovačkoj, Sisačko-moslovačkoj i Ličko-senjskoj županiji. U njima je prošle godine bilo dva puta više umrlih nego živorođenih.

Gelo upozorava kako je prirodni prirast 2005. gotovo jednako
negativan kao i 2004.

"Unatoč rastu broja živorođene djece u zadnje dvije godine
poboljšanje demografske slike se ne osjeća zbog demografskog starenja stanovništva i povećane smrtnosti", ističe Gelo.

Kako napominje Hrvatska je u prvih pet godina ovoga stoljeća u
prosjeku gubila deset tisuća stanovnika na godinu zbog negativna prirodnog prirasta.

"Od 1991. do 2005. izgubljeno je ukupno 100 tisuća stanovnika. Kroz vitalnu statistiku od 2001. do 2005. izgubljeno je 50.000 stanovnika, više nego za deset zadnjih godina prošloga stoljeća, jer je u tom razdoblju Hrvatska bila pogođena agresijom i ratom", izjavio je, napomenuvši kako je populacijska politika postala "samo priča" koja traje petnaest godina.

"Vlada je osnovala Savjet za populacijsku politiku koji je pripremio što-šta, ali ništa nije još došlo pred Vladu i Hrvatski sabor, rekao je.

U Hrvatskoj su 2005. čak 432 grada i općine imali negativan prirodni prirast, pozitivan je imalo 107, a nulti 11 gradova i općina.

Među prvih deset gradova s negativnim prirodnim prirastom su Zagreb (857), Rijeka (504), Osijek (313), Karlovac (294), Sisak (246), Glina (138), Vukovar (134), Šibenik (130), Petrinja (117) i Dvor (113).

Pozitivan prirodni prirast imao je Split (142), Solin (138), V.
Gorica (125), Imotski (120), Zadar (113), Kaštela (110), Metković
(94), D. Selo (70), Makarska (60) i Podstrana (54).