Vlada Republike Hrvatske na sjednici u četvrtak, između ostalog, raspravlja o "Nacrtu prijedloga zakona o brdsko-planinskim područjima" i o "Nacrtu prijedloga zakona o otocima".
Pročitajte i ovo
Također, uz ostalo, na dnevnom je redu sjednice je i "Nacrt prijedloga zakona o potpomognutim područjima", kao i "Nacrt prijedloga zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima".
Na početku sjednice premijer Andrej Plenković izrazio je sućut grčkoj vladi i grčkom narodu zbog strašnih požara kod Atene te kazao kako je Hrvatska uvijek spremna pomoći u gašenju vatre. Iznova je podsjetio na nove zakone o otpisu dugova blokiranima te ponovio da je otpis učinjen bez ikakvog papira koji bi građani trebali podnijeti.
"Želim još jednom jasno reći da smo otvorili mogućnost da istu vrstu otpisa naprave i jedinice lokalne samouprave, telekomi i banke te da smo u zakonu predvidjeli neke porezne olakšice za one koji to učine. Time bismo postigli još veći efekt", kazao je Plenković. Dodao je kako idući tjedan treba stupiti na snagu drugi od tri zakona u paketu, koji bi trebao polučiti još veće učinke i obuhvatiti više od 80 tisuća ljudi. "Za desetak mjeseci imat ćemo cjeloviti uvid o ukupnim efektima ovih mjera", naveo je premijer.
Osvrnuo se i na situaciju u Slavoniji te naglasio kako Vlada planira popraviti situaciju u toj regiji nizom mjera. Nastavio je ponovivši podatke o rastu prosječne plaće: "Otkad je naša Vlada preuzela dužnost, prosječna je plaća veća za 710 kuna". Nadovezao se i podacima o padu stope nezaposlenosti, koja sad iznosi rekordno niskih 8,8 posto.
Čestitao je hrvatskim sportašima na sjajnim rezultatima na zadnjim natjecanjima, od nogometaša do odbojkašica, gluhih rukometaša i atletičara.
Potom je riječ prepustio ministrici regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijeli Žalac, koja je predstavila izmjene u Zakonu o brdsko-planinskim područjima. Naglasila je kako se ovim zakonom donose mjere kojima bi se trebala osigurati konkurentnost tih područja. Nastavila je predstavljanje novog Zakona o otocima, kojim se, kako kaže, "uvodi potpuno drugačija dimenzija no što smo imali do sada", i usklađuje se s novim propisima Europske unije, kao i novi pristup strateškom planiranju razvoja otoka. "Kroz ovaj zakon sigurno ćemo jačati pametne, održive projekte za otoke", dodala je ona.
Nastavila je s predstavljanjem Zakona o potpomognutim područjima, koja će sada prvi put dobiti "vlastiti" zakon. Zahvalila je posebno Ministarstvu financija, koje je u proračunu pronašlo prostora za planirane mjere.
Ministar financija Zdravko Marić kazao je da će se poreznom reformom jačati fiskalni kapaciteti jedinica lokalne i regionalne samouprave. Naglasio je kako se država odrekla prihoda od poreza na dohodak u korist JLS-a. U prvih 6 mjeseci ove godine jedinice lokalne samouprave dobile su po ovoj osnovi više od milijardu kuna više no lani.
Ministrica Nada Murganić kazala je i kako ovaj paket zakona ima doista veliko značenje za jačanje demografskog razvoja, bilo da se mladi ljudi potaknu da ostanu u Hrvatskoj, bilo da se njima potiču oni koji su već otišli da se vrate. Nadovezala se na predstavljenje mjere za stambeno zbrinjavanje i naglasila da je Vlada u sklopu resorne strategije uvela i stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji.
Članovi Vlade izglasali su potom sve predstavljene nacrte zakona.
Za Hrvate u BiH 24 milijuna kuna
Vlada je u četvrtak donijela odluku o raspodjeli 24 milijuna kuna za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH za 2018. godinu.
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas istaknuo je kako je riječ o dosad najvećem iznosu koji se usmjerava za potporu Hrvatima u BiH.
Za 31 projekt u kulturi bit će utrošeno 5,4 milijuna kuna, za 23 projekta na području obrazovanja i znanosti 6 milijuna kuna, za 16 projekta na području zdravstva 5,2 milijuna kuna, a za 35 projekata u ostalim područjima 7,3 milijuna kuna, naveo je Milas.
Ustavna je obveza skrbiti o Hvatima izvan domovine, naglasila je ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.
"Sredstva se usmjeravaju na nekoliko vitalnih područja za ostanak i opstanak Hrvata u BiH", rekla je Pejčinović Burić, koja drži da bi se u budućnosti na sličan način trebali razvijati odnosi s Hrvatima i u drugim zemljama.
Vlada je na sjednici dala suglasnost Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje za preuzimanje obveza na teret sredstava državnog proračuna Hrvatske u 2019. godini za nabavu i isporuku građevinskog i instalaterskog materijala te sanitarne opreme u svrhu obnove i izgradnje obiteljskih kuća na području 17 županija u iznosu od 18,8 milijuna kuna.
Dala je i suglasnost istom uredu za preuzimanje obveza na teret proračuna u 2019. za izvođenje radova rušenja i izgradnje triju višestambenih zgrada u Staroj Gradiški u iznosu od 3,8 milijuna kuna.
Vlada je također dala suglasnost za prijenos osnivačkih prava nad Muzejom Apoksiomena u korist grada Malog Lošinja u cilju smanjivanja troška upravljanja.
Vlada je osigurala i 125.000 kuna za projekt izgradnje "Spomenik žrtvama komunizma – Kanada, zemlja utočišta" u Ottawi u Kanadi. Državni tajnik Milas kazao je da važnost takvog spomenika pokazuje podatak o približno osam milijuna državljana Kanade koji su potomci žrtava komunizma.
"Sudjelovanje Hrvatske u izgradnji spomenika žrtvama komunističkih zločina simboličkim financijskim doprinosom jasan je pokazatelj jedinstvenog stava Vlade prema negativnom nasljeđu svih totalitarnih režima", istaknuo je Milas, prenosi Hina.
