Nakon tragične brojke od čak 80 poginulih osoba u katastrofalnim požarima u Grčkoj ostalo je pitanje kako je toliko ljudi moglo poginuti u požaru i je li se takva ogromna tragedija za Grčku mogla i izbjeći.
Galerija
Prevencija požara, komentiraju strani stručnjaci za BBC, nešto je što može uvelike spriječiti najgore posljedice velikih požara. Jedna od najefektivnijih metoda za prevenciju i borbu protiv požara jest stvaranje čistina uklanjanjem vegetacije.
Vezani članci
"Ipak, to je prljav i težak posao koji nije uvijek popularna opcija u javnom mnijenju", kaže Alexander Held, britanski stručnjak za upravljanje rizicima u šumama. "Možete slati aviona i helikoptera koliko hoćete, ali bez timova na tlu požar nećete ugasiti", dodaje.
Sprječavanje požara i upravljanje zemljištem trebali bi biti "više seksi" opcije nego što su to trenutno, smatra Cathelijne Stoof, stručnjakinja za divlje kopnene požare iz Nizozemske.
U protivnom, sve postaje potencijalno gorivo za novonastali požar, a ako nema tih tampon-zona, onda nastupa i tragedija poput one kakvoj smo svjedočili prošlih dana u Grčkoj.
Naime, Grčka je imala neobično suhu zimu ove godine, što je nisko raslinje i travu učinilo posebno zapaljivima, ističe Thomas Smith, profesor geografije okoliša na londonskom Fakultetu ekonomije i političkih znanosti. Uz to, nedostatak kiše i jak vjetar isto tako uvjetuju koliko će razoran i pogibeljan požar biti, dodaje.
Ipak, nisu samo nisko raslinje i šume lak plijen za požare, što se jasno moglo vidjeti u Grčkoj.
Automobili na cesti mogli su se zapaliti i prije okolnog drveća uz cestu zato što su lakše zapaljivi i čak nisu morali biti direktno izloženi plamenu.
Lak su plijen za požar i kuće, i to zbog materijala koji se u njima nalaze, odnosno pokućstva koje je često i od drveta, plastike i gume, tvrde strani stručnjaci.
"Sve se svodi na količinu energije koju plamen u požaru otpušta. Automobili su mogli biti udaljeni i desetke metara od požara i još uvijek biti dovoljno blizu da se zapale", smatra Smith.
Nažalost, ljudi često postaju žrtve požara i umiru u njima pokušavajući pobjeći upravo od tih požara. Mnoge žrtve požara u Grčkoj bile su zapravo zarobljene u prometnom čepu koji je nastao jer su ljudi pokušavali pobjeći što je prije moguće s požarima ugroženih područja, smatra Held.
"To se moglo izbjeći s bolje postavljenim evakuacijskim planovima. Fino gorivo poput suhog niskog raslinja trebalo je biti uklonjeno s rubova cesta i kuća kako bi se spriječilo približavanje plamena tim područjima. Bila je to bomba koja je samo čekala da eksplodira", ističe Held.
Stručnjaci na kraju ističu da je oko 90 posto svjetskih požara uzrokovano ljudskim faktorom, a grčke vlasti već su dale naslutiti da su katastrofalni požari možda i podmetnuti.
Grčku su pogodili najveći požari u posljednjem desetljeću, a grčki premijer uveo je izvanredno stanje i proglasio trodnevnu žalost.
