Premijer Andrej Plenković uvodno je kazao kako je nedavno otkriven spomenik prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu. Podsjetio je i na nedavni sastanak sa županima u Rijeci te rekao kako je njime bio zadovoljan.
Pročitajte i ovo
Kazao je kako će mjerama koje su predviđene biti moguće, između ostaloga, diljem Hrvatske izgraditi 151 vrtić, što je i demografska mjera.
Naglasio je da je u proteklom tjednu Vlada imala više važnih međunarodnih susreta. Između ostalog je rekao i kako Svjetska banka savjetodavno pomaže Hrvatskoj u provođenju reformi.
Nadalje, podsjetio je na sudjelovanje ministra Davora Božinovića u Marakešu. "Vidjeli ste da je ogromna većina članica UN-a prihvatila Globalni kompakt. Riječ je o dokumentu koji nije obvezujući, ovo je jedini način da se kontroliraju migracije. Naš stav bio je razuman, racionalan, nismo kao ni inače podlegli histeriji, kao što to rade neke druge političke stranke. Pokazali smo zrelost, a s time ćemo i nastaviti", naveo je Plenković.
Olakšavanje dobivanja državljanstva
Ministar Božinović predstavio je izmjene koje se predlažu Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu.
"Ovim izmjenama nastoji se pojednostaviti postupak i olakšati stjecanje hrvatskog državljanstva za pripadnike hrvatskog naroda u inozemstvu te iseljenike i njihove potomke, čime će se prepoznati gospodarski, demografski, društveni, znanstveni i ostali potencijali u hrvatskom iseljeništvu.
Od početka primjene Zakona o hrvatskom državljanstvu 1992. godine pa do danas naturalizacijom je primljeno 1,09 miljuna stranih državljana. U taj broj nisu uračunate osobe koje se izravno upisuju u knjige državljana jer državljanstvo stječu podrijetlom, kao djeca hrvatskih državljana, bilo da žive u Hrvatskoj ili u inozemstvu.
Značajnije izmjene koje se predlažu ovim zakonom jesu: za stjecanje hrvatskog državljanstva podrijetlom, kod djeteta čiji je jedan roditelj u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin povećava se dobna granica za prijavu do navršene 21. godine, a dosad je to bilo do 18. godine.
Izostavlja se generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva za potomke iseljenika te se oni i njihovi supružnici ujedno oslobađaju obveze poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenoga uređenja.
Jasnije se precizira pojam iseljenika iz RH tako da se propisuje kako se iseljenikom smatra osoba koja se iselila prije 8. listopada 1991. godine. Nadalje, propisuje se da se iseljnikom ne smatra osoba koja se iselila s područja RH, a nije imala bivše hrvatsko republičko državljanstvo, odnosno zavičajnost na području Hrvatske.
Omogućava se stjecanje hrvatskog državljanstva rođenjem za maloljetnu djecu rođenu u inozemstvu, čiji je jedan roditelj stekao hrvatsko državljanstvo nakon djetetova rođenja kao iseljenik ili potomak iseljenika, ili kao pripadnik hrvatskog naroda.
Predlaže se pojednostavljenje izvođenja dokaza za pripadnike hrvatskog naroda koji ne raspolažu osobnim dokazima o pripadnosti hrvatskom naraodu, a za čije je roditelje nedvojbeno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.
Normira se da osoba koja se kao punoljetna odrekla hrvatskog državljanstva ne može steći to državljanstvo ni po jednoj zakonskoj osnovi.
Propisuje se mogućnost ukidanja odnosno poništavanja rješenja o stjecanju hrvatskog državljanstva ako je stečeno temeljem braka sklopljenog iz koristi, sukladno odredbama Zakona o strancima, lažnim predstavljanjem ili pak prijevarom u upravnom postupku stjecanja hrvatskog državljanstva, odnosno zbog osude naturalizirane osobe za kaznena djela protiv Republike Hrvatske te protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva.
Predlaže se davanje svečane prisege kod osobe koja hrvatsko državljanstvo stječe naturalizacijom."
Premijer Plenković zaključno je kazao kako će ovim izmjenama Hrvati izvan Hrvatske moći lakše steći hrvatsko državljanstvo nego dosad, "ali pritom se zadržava nužna razina potrebnog opreza i sigurnosti".
Gradu Zagrebu država će platiti gotovo 270 milijuna kuna
Vlada je na sjednici u četvrtak Ministarstvu financija dala ovlast za sklapanje nagodbe s Gradom Zagrebom radi mirnog rješenja spora te suglasnost za preuzimanje obveza na teret državnog proračuna u idućoj godini, da Zagrebu isplati 268,9 milijuna kuna temeljem presude zagrebačkog Trgovačkog suda oko isplate sredstava za tzv. decentralizirane funkcije.
Riječ je o presudi iz prosinca 2015. godine, a nagodbom će se Ministarstvo financija obvezati da do kraja ove godine Gradu plati 205,9 milijuna kuna glavnice, a najkasnije do 31. ožujka iduće godine još 63 milijuna kuna za dio zakonskih zateznih kamata.
Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako je današnja odluka posljedica sudskih sporova uslijed rješenja Ministarstva financija iz 2012. godine, u vrijeme SDP-ove Vlade premijera Zorana Milanovića, na koje se Grad Zagreb žalio te dobio sudski spor.
Iznos kamata koje će država platiti, istaknuo je ministar, nešto je manji od jedne četvrtine ukupnih zakonskih zateznih kamata koje, kad bi se obračunale, u ovom trenutku dosežu 260 milijuna kuna.
Potpisivanjem nagodbe, Grad Zagreb odrekao bi se prava potraživati taj preostali dio zakonskih zateznih kamata te troškove parničnog postupka od 635 tisuća kuna.
Država bi, sukladno nagodbi u roku od tri dana od dana njezinog potpisivanja, odustala od žalbe koju je 22. prosinca 2015. podnijela protiv navedene presude Visokom trgovačkom sudu.
Vlada je, nakon što je proveden proces pregovaranja i mirenja sa sindikatima državnih i javnih službi o osnovici plaće za sljedeću godinu, na sjednici prihvatila zaključak o povećanju osnovice za 3 posto od 1. siječnja i dodatnih 2 posto od 1. rujna.
Na sjednici se raspravljalo i o prijedlogu odluke o proglašenju projekta "Razvoj vodno-komunalne infrastrukture Sinj" strateškim investicijskim projektom te Prijedlogu odluke o proglašenju projekta "Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Krapina" strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske. (D.B./Hina)
