Zagreb je ovih dana središte željezničkog prometa, održava se međunarodna konferencija o sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima. Naglasak je na edukaciji, posebno djece.

Galerija


Raste broj onih koji ne voze prema pravilima. Ove godine, vozači su polomili 524 polubranika na pružnim prijelazima. Najsigurniji prijelazi, statistički imaju i najveći broj žrtava. Tako je bilo i prošle godine, kada je na prijelazima poginulo sedam osoba.

''U posljednjih pet godina imali smo 23 smrtno stradale, 31 teže ozlijeđenu i 58 lakše ozlijeđenih osoba'', rekao je Žarko Katić, državni tajnik MUP-a.

Ovakve crne brojke u razvijenim zemljama spriječene su odvajanjem cestovnog od željezničkog prometa. Uz to, sustavno se radi na edukaciji od najranije dobi. To je, ističe struka, najvažnije.

''Mišljenja smo kako je najvažnije da napravite tunele ili nadvožnjake, jer promet na istoj razini se nikako nije pokazao dobrim, ako je ikako moguće radite tunele za željeznice i onda je problem riješen'', rekao je Pier Eringa, udruga managera europske željezničke infrastrukture.

U iduće četiri godine, u željeznicu se planira uložiti oko 2,3 milijarde eura. Dio tog novca ide i na povećanje sigurnosti.

O problemu željezničko-cestovnih prijelaza u Dnevniku Nove TV s Nikolom Ljubanom iz HŽ Infrastrukture razgovarao je reporter Vanja Margetić.

Kako je moguće da se najviše prometnih nesreća dogodilo upravo na najbolje obilježenim prijelazima?

Moguće je. To ukazuje da vozači vrlo često ignoriraju prometne znakove. U ovom slučaju ignoriraju i spuštene polubranike koje mi smatramo najvišom razinom osiguranja na željezničko-cestovnim prijelazima u nivou. Dakle, nismo izoliran slučaj. Na konferencijama saznamo statističke podatke iz drugih zemalja. Isto se dešava u svim zemljama Europe. Niti polubranici ne jamče sigurnost ako se vozači ne pridržavaju prometnih znakova i ograničenja koja nameću.

Koliko će ulaganja poboljšati sigurnost i cjelokupnu sliku željeznice?

Jako će poboljšati sigurnost i cjelokupnu sliku željeznice. Mi smo već ove godine pustili u promet 17 željezničko-cestovnih prijelaza koje smo osigurali polubranicima. Četiri još osiguravamo ovaj dan, a očekujemo do rujna potpisati ugovor za još 114 željezničko-cestovnih prijelaza koje ćemo osigurati polubranicima na što ćemo potrošiti oko 150 milijuna kuna. Međutim, na svim ovim prugama koje obnavljamo i moderniziramo većinom sredstvima Europske unije, ne predviđamo više željezničko-cestovne prijelaze u nivou nego uglavnom projektima idemo na denivelacije, ili nadvožnjake, ili podvožnjake.

Zašto se ljudima ne naplaćuju kazne kada se prelazi iako je rampa spuštena?

Polubranici su napravljeni tako da ne oštete automobil. Oni imaju jednu prereznu točku koja se slomi, ošteti se polubranik. U pravilu vozači odu i ne znamo počinitelja. Ovih dana intenzivno razmišljamo i ići ćemo na to da ugradimo kamere na svakom željezničko-cestovnom prijelazu.

Dakle, video nadzor je rješenje?

Da, video nadzor je svakako rješenje.