Danas su nastavljeni pregovori MOST-a s predstavnicima dviju velikih koalicija.


Most nezavisnih lista danas je nastavio pregovor s koalicijama okupljenima oko SDP-a i HDZ-a, a tema razgovora su kultura, izborni sustav i proglašenje isključivog gospodarskog pojasa na Jadranu.

Vezani članci Slika nije dostupna Lovrinović objasnio kako će i kada MOST donijeti odluku kome su bliži Slika nije dostupna MOST odustao od klauzure na Plitvicama, pregovori bi trebali završiti do srijede

Pregovarači Mosta nezavisnih lista  pregovore su prvo nastavili s koalicijom okupljenom oko SDP-a. U Mostovu pregovaračkom timu bili su Robert Podolnjak, Ines Strenja-Linić, Mirko Štifanić, Ivan Barišić i Slaven Dobrović.

U ime koalicije Hrvatska raste pregovarali su Arsen Bauk, Boris Milošević i Joško Klisović.

Na pitanje je li provediv zahtjev Mosta za proglašenje isključivog gospodarskog pojasa na Jadranu Branko Grčić je uoči sjednice Vladeodgovorio kako ne zna točno o kakvim je zahtjevima riječ, te da će se zaključak o tome donijeti nakon što se obave pregovori.

Tema o kojoj će i dalje razgovarati

Most nezavisnih lista i SDP-ova koalicija pregovarali su u četvrtak o pitanjima političkog i izbornog sustava te o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa u Jadranu, a nakon sastanka novinarima su kazali kako će se o gospodarskom pojasu dalje razgovarati.

"Razgovarali smo i o izbornom sustavu i moje je mišljenje da sve ono što bi podržalo dobre stvari postojećeg izbornog sustava, a to su proporcionalni sustav i omogućavanje ravnomjernog teritorijalnog zastupanja kroz izborne jedinice treba ostati, a o ostalim korekcijama spremni smo razgovarati i želimo da u taj dio budu uključeni i predstavnici HDZ-a, odnosno da se pravila izbornog sustava utvrđuju konsenzusom, ako je to moguće", rekao je SDP-ov pregovarač i ministar uprave Arsen Bauk.

Što se tiče proglašenja isključivog gospodarskog pojasa, kazao je kako su pregovarački timovi razmijenili mišljenja i međunarodne obveze Hrvatske. "O tome ćemo dalje razgovarati", dodao je.

Mostov pregovarač Robert Podolnjak ističe kako su Mostu važne teme izbornog i referendumskog zakonodavstva.

"Nulta reformska točka je smanjivanje zastupničkih prava, počev od plaće zastupnika i prava nakon isteka mandata. To želimo provesti na prvoj radnoj sjednici Sabora, želimo smanjiti broj zastupnika, neovisno o tome koliko zastupnika imaju druge države, ima li ih Hrvatska više ili manje od drugih zemalja. Smatramo da treba poslati važnu poruku da na svim razinama moramo smanjiti broj političkih dužnosnika pa tako i zastupnika u Saboru", rekao je Podolnjak.

Izvijestio je kako Most želi reformirati izborni sustav i referendumsko zakonodavstvo tako da se osigura jači utjecaj građana na političko odlučivanje, a očekuju i reformu lokalnih izbora te jačanje utjecaja preferencijskog glasovanja ili uvođenje kombiniranog izbornog sustava, u kojem bi se dio zastupnika birao neposredno.

"Naročito nam je važan i dio koji se odnosi na transparentnost donošenja političkih odluka, jačanje instituta prava na pristup informacijama i svih instituta koji se odnose na sprječavanje sukoba interesa, javne nabave, građanskog nadzora nad sigurnosnim sustavima itd.", kazao je Podolnjak.
Dodao je kako Most od velikih koalicija očekuje da se pismeno očituju na njihove prijedloge.
"Onda ćemo točno vidjeti postotak sličnosti ili identičnosti u stavovima koji nakon usmenih razgovora može biti manji ili veći, može dojam biti kvalitetniji ili manje kvalitetan. Mi smo dali konkretne pismene prijedloge i očekujemo pismeno očitovanje", naglasio je.

Dodao je kako Most želi razgovarati i o temama koje u dosadašnjim pregovorima nisu dotaknute, poput zdravstva, socijalne skrbi i branitelja.

"To su područja koja nismo stigli dotaknuti, a iznimno su važna, no mi smo u vremenskim rokovima koji nas sada dovode u situaciju da ubrzamo pregovore. Pitanje je koliko će Predsjednica Republike dati nama svima vremena da završimo ove pregovore, a to ćemo vidjeti nakon konzultacija koje su predviđene", kazao je Podolnjak.

Što će reći predsjednici?

Na pitanje što će Most reći predsjednici na konzultacijama koje počinju poslijepodne odgovorio je da će o tome odlučiti Nacionalno vijeće i klub zastupnika.

Rast popularnosti Mosta u prvoj poslijeizbornoj anketi nije želio posebno komentirati. "Mi samo želimo ispuniti ono što smo obećali građanima. Ako u tome uspijemo, vjerujem da će građani to honorirati, ako ne uspijemo, onda neće. Dakle, sve što možemo je da ispunimo što je moguće više od onoga što smo obećali i to je jedino što je u ovom trenutku važno", rekao je Podolnjak.

Pregovore o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa u ime Mosta vodio je Slaven Dobrović.
"Vremena je bilo malo, čuli smo obrazloženja, odnosno isprike zašto Hrvatska nije proglasila punu primjenu Zaštićenog ekološko ribolovnog pojasa na sve članice UN-a, kao što je Italija učinila za svoj dio Jadrana. Dobit ćemo i pisane odgovore pa će biti prilika da javnost vidi razloge za i protiv", kazao je Dobrović.

Na pitanje zašto gospodarski pojas Most nije isticao u kampanji, nego ga je kao ključni uvjet za podršku novoj vladi naveo tek u završnici pregovora, Dobrović je odgovorio kako smatra da to pitanje nije bilo prešućivano namjerno.

"Puno je tema, kao zdravstvo, koje nisu stigle biti ispregovarane, smatram da to nije nešto što je izvučeno u zadnji čas", rekao je.

Mostova izabrana zastupnica Ines Strenja-Linić odbacila je tumačenja da se Most zauzima za privatizaciju zdravstva.

"Loše je što se pokušava iskomunicirati da smo mi za privatizaciju. Mi smo apsolutno protiv daljnje privatizacije zdravstva i to piše u našim prijedlozima", ustvrdila je.

Nada se kako će se u nastavku pregovora pismeno ili usmeno govoriti o zahtjevima Mosta za djelomičnom decentralizacijom zdravstva, jasnim definiranjem zdravstvene košarice, udruživanju bolnica po djelatnosti itd.

"Puno je tema koje želimo otvoriti, za koje imamo jasne prijedloge i nadam se da ćemo imati vremena sjesti za stol i popričati o tome", kazala je Strenja-Linić.

Karamarko se veseli pregovorima

Ispred središnjice HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je da se pregovorima s MOST-om veseli jer 'svako daljnje odugovlačenje nije dobro za Hrvatsku, gospodarstvo i sigurnost.

Nakon dvosatnog radnog sastanka koji je u četvrtak u središnjici HDZ-a okupio predstavnike HDZ-a i Mosta na temu reformi kojima Most uvjetuje podršku novoj vladi, poručeno je kako je postignut visok stupanj suglasnosti oko proglašenja isključivog gospodarskog pojasa što, kako je istaknuto, podržavaju obje strane.

"Postigli smo visoki stupanj konsenzusa i složili smo se oko toga da ćemo odluku o isključivom gospodarskom pojasu podržati i jedni i drugi. Naš je stav da je njegovo proglašenje od interesa za RH. Napominjem i da se predsjednička kandidatkinja naše stranke koja je danas predsjednica u svoje predizborno vrijeme zalagala za proglašenje isključivog gospodarskog pojasa", rekao je Oleg Butković (HDZ) novinarima po završetku sastanka u središnjici te stranke.

Podsjetio je kako je Hrvatska donijela odluku o proglašenju ZERP-a 2003., 2008. odluku o suspenziji ZERP-a na države članice EU, a 2013. je zastupnik HSP AS-a u Hrvatskom saboru krenuo s incijativom proglašenja isključivog gospodarskog pojasa. "Vlada Zorana Milanovića je to apsolutno odbila. Nakon toga je gospođa Ruža Tomašić u EP postavila pitanje oko proglašenja isključivog gospodarskog pojasa i tu smo vidjeli da postoji pozitivan odgovor tadašnje povjerenice da je Hrvatska u mogućnosti ići na takav korak, ali da je pitanje ribarstva i zajedničkog ribarenja ono što moramo dogovarati s članicama EU", rekao je Butković.

Da je HDZ za proglašenje gospodarskog pojasa, složio se i njegov stranački kolega Miro Kovač. "Po tom pitanju ćemo se angažirati i na vanjskopolitičkom planu. Pokazali smo da smo samosvjesni, znamo što hoćemo, imamo tu pravnu obvezu", rekao je Miro Kovač (HDZ).

Složili su se, kaže, i o tome da treba reformirati izborno zakonodavstvo. "I na tom planu se moraju izvršiti neke promjene, to građani hoće. Jasno su poručili da treba promijeniti i izborni zakon, složili smo se da treba unaprijediti politički sustav koji mora biti transparentniji, demokratičniji i za naše građane atraktivniji i u potpunosti prihvatljiv, da omogući sudjelovanje na najvišoj razini svih naših građana u političkom životu", rekao je Kovač.

'Slažu se s promjenama, ali...'

Upitan da li HDZ pristaje na smanjenje plaća i broja saborskih zastupnika Kovač je odgovorio kako se "slažu s promjenama, ali sve će poslati kolegama iz Mosta u svojim odgovorima".

"Dogovorili smo s kolegama iz Mosta da ćemo pokrenuti formiranje jedne široke platforme u Hrvatskoj u koju će biti uključeni političari, izabrani, ali i eksperti i ta bi platforma morala donijeti promjene na planu izbornog zakonodavstva, ali i unaprijeđenja političkog sustava", rekao je Kovač.

Robert Podolnjak (Most) ponovio je kako Most želi smanjenje Hrvatskog sabora te predlažu značajno smanjenje broja saborskih zstupnika na njih 111. "To povlači i smanjenje drugih kategorija zastupnika, zastupnika nacionalnih manjina jer su oni zastupljeni s osam zastupnika. Budući da su pitanja manjina i dijaspore riješena ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, rado bi vidjeli konsenzus u Saboru da se ta pitanja kvalitetno riješe konsenzusom", rekao je Podolnjak.

Pitanje dijaspore je, kaže, regulirano Ustavom te nema logike da je broj zastupnika dijaspore ograničen, a ukupan broj zastupnika varira. "Pitanje dijaspore dominira više nego zaslužuje i ne možete provesti nijednu ustavnu promjenu, a da se to pitanje ne javlja kao važno za jednu stranu u pregovorima. Nemamo definitivni stav, ali bi htjeli javnu raspravu svih strana. Glasovanje građana u dijaspori nije dobro riješeno, razgovarali smo i o dopisnom glasovanju, mnoge države imaju dopisno glasovanje i ne vidimo opravdane razloge da to ne uvedemo", rekao je Mostov pregovarač Podolnjak.

Upitan da li je u redu da zastupnik ima pola plaće načelnika općine od 2000 stanovnika odgovorio je kako su stava da su u Sabor došli zastupnici koji imaju određeno zaposlenje i karijeru te si ne trebaju osigurati ulaskom u sabor pogodnosti koje će uživati kada iz njega iziđu."To ne uživaju ni hrvatski građani koji ostaju bez posla. Ako smo ostali bez saborskog mandata, vraćamo se otkuda smo došli i to mora biti dovoljno", poručio je.

Uvjet proglašenje gospodarskog pojasa: 'Zanimljivo kako su ga se tek sada sjetili'

Da će proglašenje gospodarskog pojasa biti jedan od najvažnijih uvjeta za podršku novoj vladi, Most je objavio u utorak navečer, a smatraju kako je "nedopustivo da Hrvatska još uvijek nije zaštitila svoj obalni pojas i time propustila očuvati svoja nacionalna bogatstva i dodatno obogatiti svoj državni proračun".

Na najavu Mosta istoga je dana objavom na Facebooku reagirao član Glavnog odbora SDP-a Peđa Grbin.

Crobarometar Dnevnika Nove TV: SDP nakon 20 mjeseci prvi izbor

"Dakle, isključivi gospodarski pojas. Zanimljivo kako su ga se tek sada sjetili... Vjerojatno zbog toga što ne znaju da proglašenjem isključivog gospodarskog pojasa on postaje hrvatski pojas, ali i pojas Europske unije. Što znači da ga pod istim uvjetima, bez diskriminacije i razlike za, primjerice, ribarenje, koristi svaki državljanin ili poslovni subjekt iz svake države članice Europske unije. Primjerice, Italije ili Slovenije", napisao je Grbin, a kakav će konačni stav SDP zauzeti na današnjim pregovorima, ostaje za vidjeti.

Nepoznato je i kakve će promjene u izbornom sustavu tražiti Most, no u njihovu predizbornom programu kao glavni problemi su se navodili neinformiranost birača, nedovoljna prava sustavu preferencijalnog biranja, sustav biranja i zastupljenosti nacionalnih manjina, glasovanje u inozemstvu i neravnomjernost izbornih jedinica.

Most je u predizbornoj kampanji predlagao model kombiniranog izbornog sustava u kojem bi se zastupnici birali djelomično u jednomandatnim izbornim jedinicama, a djelomično u regionalnim izbornim jedinicama preferencijalnim glasovanjem za kandidate na kandidacijskim listama.
Tražili su i da se broj saborskih zastupnika smanji na 110, a kad je riječ o izboru zastupnika nacionalnih manjina, zalagali su se za model po kojem bi se manjinske liste natjecale u općim izbornim jedinicama, ali ne bi morale prijeći izborni prag od pet posto, nego bi mandate osvojile ako na cijelom teritoriju Hrvatske dobiju glasova koliko je prosječno potrebno za osvajanje mandata na stranačkim listama.

PODJELA UNUTAR MOST-A 'Ne smijem doći svojoj obitelji i reći ja sad slušam Božu ili Dragu'

O glasovanju državljana bez prebivališta u Hrvatskoj raspisali bi referendum na kojem bi se odlučilo o zastupljenosti tzv. manjine u Saboru.

Uz program su, međutim, napomenuli kako se on "ne piše da bi netaknut stajao na policama i vitrinama, nego da bi ga primjena prilagođavala i kalila u odnosu na zatečeno stanje" (Hina/M.Bo.)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju