Od prvih zločina prošlo je gotovo 20 godina, neki su direktni očevici preminuli, a drugi se lošije sjećaju što se dogodilo, te nije lako voditi postupke, ocijenila je voditeljica Documente Vesna Teršelič. Po njezinim riječima od 2004. pravomoćno je okončano 46 suđenja, a u Hrvatskoj je ubijeno i nestalo više od 20 tisuća ljudi, dok se traga za više od 1800 nestalih. Godišnje se vodi između 20 i 25 postupaka, kazala je dodavši da suđenja još nisu dovoljno učinkovita te ih Vrhovni sud često, nakon prvostupanjske presude, vraća na ponovo suđenje.
Ni jedna osoba još nije osuđena za kazneno djelo ratnih zločina počinjenih tijekom i nakon Oluje, rekla je savjetnica u Odsjeku za ratne zločine DORH-a Davorka Radalj dodavši kako se vode kriminalistička istraživanja u 24 ratna zločina, a izvršenjem kojih je stradalo 156 osoba. Počinitelji su, kako je kazala, za sada nepoznati. Po njezinim riječima ukupno je evidentirano ubojstvo 47 osoba, od čega je zbog ubojstva 21 osobe procesuirano 33 počinitelja, a osuđeno 14 osoba.
Ne tvrdimo da zločina nije bilo, rekla je zamjenica glavnog državnog odvjetnika Jasmina Dolmagić dodavši kako nema niti jedne prijave protiv pripadnika hrvatske vojske ili MUP-a a da po njoj nije postupano. DORH je odlučan istražiti i procesuirati sve zločine bez obzira na nacionalnu ili ideološku orijentaciju žrtve, poručila je. DORH će, kako je najavila, razmotriti činjenice i podatke iz izvještaja HHO-a Vojna operacija Oluja i poslije, iz 2001. godine.
Na upit zašto se u slučajevima pravomoćnih presuda ne otkrivaju imena, Dolmagić je kazala da 'postoje i zakonska ograničenja za objavljivanje imena i prezimena'. Potpredsjednik Udruženje porodica Suza iz Beograda Dragan Pjevač, čija je majka ubijena u Medačkom džepu, kazao je kako Srbi iz Hrvatske moraju shvatiti da je Oluja za Hrvatsku bila kraj rata i četverogodišnje patnje, bombardiranja i svega što rat donosi, te da su Srbi koji su bili s druge strane jedan od uzroka tih patnji. No u Hrvatskoj se, kako je kazao, mora shvatiti da Srbi nisu dobrovoljno otišli i da je je 'većina u rat natjerana te nisu imali izbora između dvije anakrone politike'. Moramo se složiti oko osude zločina ma tko ga i za koji cilj učinio, poručio je Pjevač.
Upitana o tome što se trenutno događa u predmetu Medački džep, Radalj je kazala kako za Medački džep u DORH-u postoji predmet protiv zasada nepoznatog počinitelja u kojem se provodi kriminalističko istraživanje. DORH je tijelo progona, čija je osnovna dužnost progon počinitelja kaznenih dijela, a tijelo otkrivanja je policija, pojasnila je. Suđenja za ratne zločine, posebno ratne zločine počinjene s hrvatske strane važna su za hrvatsko pravosuđe, ali i hrvatsko društvo u cjelini, mišljenja je predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić. (Hina)
