Ured europskog tužitelja i dalje istražuje sporne natječaje pri obnovi kulturne baštine u Zagrebu nakon potresa. U medijima su objavljeni mailovi koji bacaju novo svjetlo na cijelu priču.
"To je klasični medijsko-politički udar koji dolazi u predizborno vrijeme, sad je došla Nina na tapetu. Ne vidim tu ništa posebno novoga, uvijek isti izvori, uvijek iste špekulacije, uvijek sve anonimno, uvijek isti ljudi koji to objavljuju, tako da za mene ništa posebno novoga. Za nas ponos što smo hrvatskom glavnom gradu Zagrebu osigurali milijardu i tri milijuna eura iz EUSF-a, tj. fonda solidarnosti, još veći ponos što smo milijardu i petsto pedeset milijuna eura osigurali za Zagreb i za Banovinu iz nacionalnog plana oporavka i otpornosti", rekao je premijer Andrej Plenković.
Oporba se s premijerom ne bi složila - posebno im je problematično što je riječ o malverzacijama sa sredstvima vezanim uz obnovu.
"Nema razlike između potresnog i ratnog profiterstva, nemoralnost i pokvarenost toga je potpuno ista", poručio je o toj temi čelnik SDP-a Peđa Grbin.
Pročitajte i ovo
Sandra Benčić, saborska zastupnica Možemo! kaže kako HDZ privatizira sredstva i "stavlja u džepove svojih poslušnika". To je zbilja ne za osudu kaznenopravne opdgovornosti to je za svaku moralnu i ljudsku osudu.
"U ovom slučaju postoji, ja bih rekao, jedan dodatni, čak i moralni razlog više da budemo ogorčeni. Da budemo ogorčeni ukoliko je istina. Da se novac koji je namijenjen, koji smo solidarno dobili od Europe, nenamjenski troši", poručuje predsjednik Socijaldemorata Davorko Vidović.
Uz to, sporno im je i što premijer uvjerava da je riječ o nadležnosti domaćih institucija.
"Ova e-mail korespondencija pokazuje da se obruč oko ministrice Obuljen i njenih suradnika steže", smatra MOST-ov Nikola Grmoja.
Stipo Mlinarić iz Domovinskog pokreta poručuje - to je utrka s vremenom.
"Samo je pitanje hoće prije Andreja Plenkovića srušiti narod na izborima ili će ga gospođa Laura srušiti, europski istražitelji", poručuje.
No, od premijera još jednom poruka - nikakav financijski interes EU-a nije oštećen.
"Da li oni žele sebi po načelu povezanosti nekakvog konteksta protegnuti nadležnost, pretpostavljam da žele. Mene više zanima zašto", poručio je premijer Plenković.
Odgovor na to pitanje znat će se kad završe izvidi.
Oglasilo se Ministarstvo kulture
Ministarstvo kulture i medija priopćilo je u utorak, vezano za recentne medijske objave o svom postupanju neposredno nakon potresa 2020., da su svi projekti obnove provedeni prema pravilima Fonda solidarnosti i prošli su kontrole nadležnih ustanova.
Pročitajte i ovo
"Za provedbu pojedinih projekata financiranih iz Fonda solidarnosti odgovorni su čelnici ustanova koji projekte provode, a ne Ministarstvo", ističe se u priopćenju.
Podsjeća se da Ministarstvo nije provodilo nabave za usluge i radove nego korisnici sredstava sami, a za one aktivnosti koje su financirane nacionalnim ili EU sredstvima, bilo je nadležno provjeriti jesu li njihove nabave provedene po važećim propisima.
Prema članku 70. Zakona o obnovi, obnova zgrade javne namjene provodi se na temelju odluke vlasnika i/ili osnivača odnosno pravne osobe ili tijela kojemu je zgrada dana na upravljanje. Pri provedbi odluke o obnovi vlasnik je obvezan provesti odabir sudionika u gradnji.
Na razini Vlade, odnosno Nacionalnog koordinacijskog tijela (NKT) utvrđena su pravila o opravdanosti troškova za pojedine izvore financiranja (posebno za Fond solidarnosti i Nacionalni plan oporavka i otpornosti), a ta su pravila u svim svojim segmentima dobila suglasnost nadležnih tijela Europske komisije koja su potvrdila usklađenost s EU okvirom.
Javnim ustanovama pružana stručna pomoć
"S obzirom na to da zaposlenici javnih ustanova u kulturi nisu imali stručnjake ni osposobljene za vođenje poslova obnove te su u okolnostima krize trebali stručnu pomoć, tijekom provedbe surađivali su sa stručnjacima Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija, Hrvatskog restauratorskog zavoda, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba i mnogim drugim neovisnim stručnjacima i konzultantima", napominje se u priopćenju.
Pročitajte i ovo
Primjerice, za pomoć Hrvatskom muzeju naivne umjetnosti u kojem je nakon potresa bilo zaposleno sedam djelatnika ministrica Nina Obuljen Koržinek donijela je u listopadu 2020. Odluku o povjeravanju poslova obnove kuće Lovrenči, u Demetrovoj 18 u Zagrebu, Hrvatskom restauratorskom zavodu čiji su stručnjaci ravnateljici Muzeja uputili osnovne informacije za prikupljanje i pripremu dokumentacije potrebne za popunjavanje prijavnice na Fond solidarnosti EU i pripremu obnove.
Sukladno pravilima, prijavitelj projekta obnove je ustanova koja je dužna izraditi dokumentaciju i provesti sve potrebne postupke, pa tako i postupak javne nabave, a korisnik sredstava Fonda solidarnosti isključivo su pojedinačne ustanove, kao što je za obnovu zgrade Lovrenčić to Hrvatski muzej naivne umjetnosti.
Hitne mjere provođene iz nacionalnih sredstava
O ulozi HRZ-a iz Ministarstva kažu da kao javna ustanova u nadležnosti Ministarstva kulture i medija u redovitim okolnostima i u uvjetima krize vodi i koordinira obnovu i restauraciju brojnih kulturnih dobara u Hrvatskoj, pa su i nakon potresa preuzeli ključnu ulogu u provođenju hitnih mjera, pripremi i realizaciji projekata obnove.
Pročitajte i ovo
Prije nego što su osigurana sredstva iz Fonda solidarnosti i nego što su pojedinačne ustanove pripremile dokumentaciju i prijavile projekte obnove na natječaj, Ministarstvo je hitne mjere za svoje ustanove i najvrjednije spomenike provodilo iz nacionalnih sredstava koja su bila namijenjena redovitim projektima obnove kulturne baštine u drugim dijelovima Hrvatske.
Nakon što je Europska komisija odobrila sredstva, ono je kao tijelo odgovorno za provedbu financijskog doprinosa, putem poziva financiranih iz Fonda solidarnosti EU odobravalo pojedinačne projekte obnove zgrada javne namjene oštećenih u potresu koje imaju status kulturnog dobra.
Pročitajte i ovo
Nakon zagrebačkog, a zatim i nakon petrinjskog potresa, Ministarstvo je kao provedbeno tijelo putem Fonda solidarnosti financiralo ukupno više od 300 pojedinačnih projekta (zgrade kulturne namjene, zgrade državne imovine, javne zgrade u vlasništvu grada Zagreba i susjednih županija, sve zgrade HAZU kao i sakralne objekte).
Na kraju razdoblja provedbe Fonda solidarnosti, putem Ministarstva kulture i medija realizirano je više od 500 milijuna eura, a nastavak obnove financira se sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i iz nacionalnih sredstava, stoji u priopćenju.
Dnevnik Nove TV pratite svaki dan od 19 sati, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr.
