Milorad Pupovac (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Milorad Pupovac (Foto: Patrik Macek/PIXSELL)

Autorica Biltena SNV-a Tamara Opačić kazala je kako bilježe drastičan porast pojava u kojima se diskriminira Srbe u Hrvatskoj, čak 57 posto.


Srpsko narodno vijeće danas je održalo konferenciju za novinare pod naslovom "Historijski revizionizam, govor mržnje i nasilje prema Srbima u 2016". Iz SNV-a i Kluba SDSS-a tvrde da su u Hrvatskom saboru zabilježili više od 300 slučajeva nasilja i drugih oblika poticanja na diskriminaciju prema Srbima u Hrvatskoj, a godine 2015. bilo ih je 189.

Autorica Biltena SNV-a Tamara Opačić kazala je kako bilježe drastičan porast pojava u kojima se diskriminira Srbe u Hrvatskoj, čak 57 posto. Grafite su, kaže ona, zabilježili u 26 mjesta, a navodi i kako raste govor mržnje na sportskim terenima. "Jučer je u Sinju na pravoslavnoj crkvi osvanuo grafit 'Za dom spremni", kazala je Opačić.

Prošle je godine bilo i najviše fizičkih napada, njih 16. Bilježi se i rekordan broj govora mržnje kod javnih osoba, ističu u SNV-u te navode da su samo oni evidentirali 42 takve izjave. "Neću izlaziti s imenima, ona su navedena u Biltenu, ali riječ je o pripadnicima državnog vrha, onima na ministarskim pozicijama, saborskim zastupnicima... Dobar dio izjava potekao je od dijela katoličkog svećenstva", rekla je Opačić.

Istaknula je i kako je u siječnju 2016. ispred Agencije za elektroničke medije osam tisuća ljudi uzvikivalo "Za dom spremni", no policija nikog nije kaznila, s obrazloženjem da ih je bilo previše. U nekim se mjestima otvoreno slavio 10. travanj, pjevale se ustaške pjesme, na ulicama Knina zapaljena je srpska zastava, a na kraju godine u Jasenovcu je postavljena ploča sa spornim pozdravom. Reakcije represivnog aparata nema, a ploča ondje stoji već četvrti mjesec, istaknuto je na presici.

"Tužna je to statistika, ali prava slika je puno gora jer se mnogi ljudi koji svjedoče nasilju boje prijaviti sve što im se događa. Stvarna statistika puno je gora", kazao je Saša Kosanović.

Milorad Pupovac kazao je: "Nakon više od 25 godina javnog i političkog djelovanja u RH, i prije i za vrijeme procesa osamostaljenja i za vrijeme rata, ovu vrstu erupcije mržnje koja se događa, poziva na diskriminaciju i stvaranja antimanjinskog raspoloženja 2017. godine, ne samo da nisam očekivao nego doživljavam kao svojevrstan poraz svih nas koji smo od davnih 1980-ih zagovarali demokratske vrednote politike i društva".

Istaknuo je kako ovo "nije 330 izoliranih slučajeva nego 330 prostora sa stotinama drugih slučajeva iza njih. Radi se o fenomenu koji se širi i koji je s margine ušao u javni prostor. Te poruke nisu više u WC-ima i na poleđini prometnih znakova, te su poruke postale dio javnog prostora, od stadiona do televizija i trgova. I to je nešto što se više ne može ticati samo jedne manjine niti samo etničkih manjina.  Tiče se društva u cjelini".

Naveo je i kako zakonodavac vrlo često ne zna prepoznati govor mržnje. "Onaj tko treba provoditi zakon ne zna što treba prepoznati kao govor mržnje jer su na nj naviknuti.  Kad me jučer predstavnik State Departmenta pitao, rekao sam da mi je žao što moram govoriti o onome što moram, ne o onome što bi Hrvatskoj trebalo, nego čega u Hrvatskoj ne bi smjelo biti."

Kazao je i da podržavaju Vladu i očekuju da će zajedno s velikom većinom moći reći "ne" ovoj pojavi. "Vlada je mislila da se ovo neće širiti i rasti, da će demokratske poruke biti jasne. Ovo je rezultat sukoba između postojeće Vlade i politike koja je poražena."