Više od sto milijuna eura koje je dobila Rijeka za poboljšanje vodovodne mreže ''kapnulo'' je iz Kohezijskog fonda. Time se zadovoljno, u srijedu točno u podne na dnevnom brifingu, novinarima pohvalio Margitas Schina, glasnogovornik Europske komisije.
Pročitajte i ovo
Kako je danas Regionalni dan EU fondova, valja se osvrnuti na to što on zapravo znači. A to se najbolje vidi iz ovog zadnjeg izdašnog primjera. Novac koji uplaćujemo kroz članarinu u EU trebali bismo dobiti natrag za konkretne potrebe.
Europski fondovi razriješili su kesu kada je riječ o pokrivanju Hrvatske vodovodnom mrežom i unaprjeđenjem te mreže gdje ona već postoji. Samo do 2020. za tu je svrhu namijenjeno više od milijardu eura.
''Za potrebe ulaganja u sektor vodenog gospodarstva Republici Hrvatskoj je do 2020. stavljeno na raspolaganje 1,05 milijardi eura iz Kohezijskog fonda'', odgovorili su iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.
No, vratimo se riječkom primjeru. Najveći je to komunalni projekt koji se sufinancira europskim sredstvima, veličinom odmah iza Pelješkog mosta. U Rijeci kažu da se time započinje ''nova era u zaštiti i održivom gospodarenju vodom, kao globalno najugroženijim i najvrjednijim resursom''.
Pod novom erom smatra se općenito ozbiljnije shvaćanje i pristup korištenja voda koji je od nedavno glasnije počela zastupati Europska unija, a u kojem sudjeluje i hrvatski europarlamentarac Tonino Picula koji je s kolegama na temelju iskustva otočana izradio brošuru o ''pametnijem'' prikupljanju i korištenju vode za piće.
Osam godina pripreme
Pripremu za svoj projekt Riječani su započeli još 2010. ''Da je riječ o provedbi velikog i složenog projekta svjedoči podatak da je dosad izvršeno preko 120 izvlaštenja, sklopljeno 680 ugovora o služnosti i 42 ugovora o kupoprodaji te da su za 3.828 čestice riješena imovinsko-pravna pitanja. Projektom obuhvaćenim ulaganjima u vodno komunalne građevine dostići će se europski standardi u upravljanju komunalnim otpadnim vodama i u zaštiti prihvatnih površinskih voda i vodenog okoliša u skladu s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEZ), koja u smislu provedbe predstavlja jedan od najskupljih pravnih akata Europske unije. Potom se osigurava i adekvatna kvaliteta vode za piće u skladu s Direktivom o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (98/83/EZ) te se pozitivno utječe na stanje vodnih tijela i osigurava dobro stanje recipijenta prema zahtjevima Okvirne direktive o vodama (2000/60/EZ) i Direktive o kvaliteti vode za kupanje (2006/7/EZ)'', odgovorili su na upit portala DNEVNIK.hr u riječkom Vodovodu.
Početak radova očekuje se u prvom dijelu 2019., a trajat će 66 mjeseci (odnosno pet i pol godina). Do kraja projekta priključenost na javnu odvodnju trebala bi pokriti 98% stanovništva s područja Rijeke. ''Postojeći način odvodnje sa septičkim jamama zadržat će se u rijetko naseljenim rubnim područjima aglomeracije odnosno tamo gdje ne postoji mogućnost priključenja korisnika'', kažu u Vodovodu, ali ne navode koliko će stanovnika, koji to još nisu, biti priključeno na vodovodnu mrežu smislu opskrbe pitkom vodom.
Slaba pokrivenost Hrvatske vodovodnom mrežom bila je sporna i tijekom pregovora za ulazak u članstvo, ali nam se ''progledalo kroz prste'' jer smo obećali ''unaprjeđenje javnog vodoopskrbnog sustava u svrhu osiguranja kvalitete i sigurnosti usluga opskrbe pitkom vodom''.
Kako nam za sada ide, najbolje svjedoče primjeri brojnih sela koja na tu mrežu još nisu spojena. Ne moramo čak ići ni daleko od glavnog grada. Dovoljno je zaviriti u istočni dio Zagreba, u Dubravu da bi se posvjedočilo da stanovnici u jednom dijelu te četvrti ondje 2018. nemaju ni vodovod ni kanalizaciju.
Ali, sramota se širi i dalje – vodovodnom mrežom nisu opskrbljena ni neka turistička mjesta. Jedan od njih je mjesto Krila Jasenice u kojoj svako ljeto pristaju turistički jedrenjaci, a gosti odmaraju u vilama s bazenima.
Infrastruktura na mnogim mjestima ne prati razvoj i to je problem. A sredstva su nam nadohvat ruke.
