To je najviše priznanje koje Italija dodjeljuje osobama za istaknuta djela na području kulture, umjetnosti i znanosti te za poznavanje i širenje talijanskog jezika i kulture.
Samo oprezno
Znate li koliki je domet radara za mjerenje brzine vožnje? Evo koliko daleko mogu snimati
Šok na Savi
Paviljoni se zatvaraju, stotine studenata ostaju bez kreveta: "Garsonijere su 500 eura, kako ćemo preživjeti?"
Zabranjeno
Ove predmete nikad ne smijete imati u automobilu: Prijeti vam visoka kazna ako vas policija uhvati
Predrag Matvejević posljednjih je desetak godina redoviti profesor slavistike na rimskom sveučilištu La Sapienza, istaknuo je veleposlanik Grafini, te dodao da je Matvejević i pisac velikog broja djela. Autor je i djela prevedenih na nekoliko svjetskih jezika, a najpoznatije mu je djelo "Mediteranski brevijar" s osam izdanja.
Matvejević se još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća angažirao, i kao književnik i kao intelektualac, u obrani slobode misli i riječi, te u promicanju interkulturalnog i međuvjerskog dijaloga među narodima. Značajno je pridonio međusobnom poznavanju talijanske i hrvatske kulture, istaknuo je veleposlanik Grafini.
Predrag Matvejević je zahvalio talijanskom veleposlaniku na tom
visokom odličju, te kazao da već dvanaest godina uz hrvatsko ima i talijansko državljanstvo, da je upoznao vodeće talijanske književnike, intelektualce i političare, poput Magrisa, Eca i drugih.
Podsjetio je da je zaslugom predsjednika Europske komisije Romana Prodija postao članom Europske komisije ( savjetodavne komisije "mudraca" za Mediteran), što mu je pomoglo o daljnjim istraživanjima o Mediteranu.
Istaknuo je da je više knjiga objavio na talijanskom nego na
hrvatskom jeziku.
Matvejević je, uz ostalo, govorio o sudbini pisaca poput njega koji žive između azila i egzila, o slobodi talijanskog tiska napose
tršćanskog, u kojemu je objavio brojne tekstove. Istaknuo je primjer Istre u kojoj je prevladan svaki nacionalizam, u kojoj žive Talijani i Slovence i Hrvate.
P. Matvejević rodio se 1932. u Mostaru. Studij romanistike započeo u Sarajevu, a završio u Zagrebu. Doktorirao je 1967. na Sorboni iz komparativne književnosti i estetike. Predavao je francusku književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (1959-1991.).Godine 1991. odlučio je emigrirati i nastanio se najprije u Francuskoj, zatim u Italiji. Na Novoj Sorbonne ( Paris III) predavao je na Odsjeku za opću i komparativnu književnost, a od 1994. redovni je profesor na slavistici rimskog sveučilišta "La Sapienza".