Gost Dnevnika Nove TV bio je ekonomski analitičar, profesor Luka Brkić.
Talijanski premijer Matteo Renzi najavio je ostavku nakon što su građani na referendumu odbacili ustavne promjene. Renzi se sastao s predsjednikom republike, međutim, još mu nije predao svoju ostavku. Politička nestabilnost Italije uzdrmat će tamošnje gospodarstvo, a jačanje populističkih stranaka koje prijete izlaskom iz eurozone ugrožava i Europsku Uniju.
Vezani članci
Amanda Knox odžala govor u suzama: ''To što sam nedužna nije me spasilo. Bilo je nemoguće imati pošteno suđenje u Italiji''
Nevjerojatne snimke iz Italije: Tlo nakon oluje izgleda kao da je pao snijeg, ljudi lopatama čistili led nakon tuče
Hoće li se i kako sve ovo odraziti i na Hrvatsku razgovarali smo s ekonomskim analitičarom profesorom Lukom Brkićem.
Vidjeli smo - euro je kliznuo nadolje - prijeti li politička i gospodarska nestabilnost u Italiji i nama, ali i euru - što očekujete?
Ja bih rekao ovako. Ništa se kataklizmički neće dogoditi. Jedna razina analize su odnosi koji se događaju u Italiji, njen politički sustav, pokušaj ustavnih reformi, gospodarski problemi Italije i tako dalje. Druga razina analize je Italija, Europska unija, odnosno kuda i što čitava EU ide, taj projekt SAD-a i Europe koji je prilično nestabilan. Rekao bih u svojim temeljima dosta nestabilan. I to je ta razina analize. Treća razina analize je Italija kao članica EU na ovoj globalnoj razini, što EU može činiti, hoće li činiti da postane globalni igrač u, naravno, natjecanju s SAD-om, Rusijom, Kinom. Dakle, naprosto preuzimanje vodstva u svijetu i kreiranje pravila igre. To su te tri razine analize koje po mom sudu uvijek treba imati u vidu.
Bankarski sustav i do sada je u Italiji bio u problemima, banke su im pod brdom kredita bez pokrića - hitno trebaju dokapitalizaciju - kako se to može odraziti na Hrvatsku?
Po nekim podacima otprilike 360 milijardi eura je nenaplativih kredita, veliki problemi u kapitalizaciji, imaju dvije velike bankarske grupe koje su ovdje u Hrvatskoj prisutne, koje su vlasnici Zagrebačke banke, odnosno Privredne banke. I to je nešto što je najosjetljivije za Hrvatsku, njihove dionice padaju dosta, brzo padaju, tako da je to realna opasnost za Hrvatsku ukoliko se ta gruda snijega zakotrlja na taj način.
Italija je Hrvatskoj, prema podacima za prvih devet mjeseci ove godine, partner broj 1 - kako se ovo može odraziti na trgovinske odnose s Hrvatskom?
Da, Italija je broj jedan na poziciji izvoza i na poziciji uvoza u 2015. i vjerojatno će tako biti i u 2016. Ona je česti investitor u Hrvatskoj. Važan je vanjsko-trgovinski partner. Poglavito je važna jer je čitav naš izvoz ili veći dio našeg izvoza je bio utemeljen na rastu inozemne potražnje, potražnje naših glavnih vanjsko-trgovinskih partnera. Ukoliko tu dođe do problema, odnosno do pada te potražnje to ćemo definitivno i mi osjetiti. Bankarski sektor je ipak najosjetljiviji.
Što hrvatska Vlada treba raditi?
Vlada može relativno malo učiniti s obzirom na ono što se događa u Italiji, na to uopće ne možemo utjecati. Jednim dijelom možemo utjecati, ali ne baš puno. Ali ipak možemo utjecati na ono što se događa u Europskoj uniji. Pa onda slijedom toga i Europskoj uniji kao nekom globalnom igraču.
Europa se upustila i u spašavanje Grčke - može li podnijeti sličan scenarij i kada je u pitanju Italija?
Ukoliko bi Italija ili slučaj Italije koji se sada nagovještava ili se barem o tome spekulira došao do toga da postane nova Grčka ili još možda i gore od Grčke, EU će sigurno reagirati. Ona će reagirati, ona ima za to mehanizam u okviru svoga stabilizacijskog mehanizma, ima u okviru unije, prema tome sigurno će reagirati, pripomoći, ali definitivno mehanizmi EU nisu dostatni da bi riješili supstancijalne probleme koji muče Italiju, odnosno eurozonu kao cjelinu.
Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr