Možete li glasati ako ste na dan izbora izvan mjesta prebivališta, i još 13 bitnih stvari

Uoči lokalnih izbora DNEVNIK.hr pripremio je, u suradnji s GONG-om, svojevrsni vodič kroz izbore, koji objavljujemo u dva nastavka. Cilj je pojasniti sve faze izbornog procesa te koja su prava i obveze građana, kao i koje su kazne predviđene za kršenje izborne šutnje i samih izbora. Danas vam donosimo drugi nastavak.

1. Što sve podrazumijevamo pod izbornom promidžbom i koliko smije trajati?

Pročitajte i ovo izvanredni izbori Pobjedu u općini Otok odnio HDZ-ov kandidat IZBJEGLI "METAK" Ponuda koja se (ne) može odbiti: U Irskoj mafijaški šef zamalo ušao u parlament

Izborna promidžba je skup radnji koje poduzimaju sudionici izbora u cilju javnog predstavljanja biračima. Počinje danom objave zbirnih lista, a prestaje 24 sata prije održavanja izbora.

2. Što je izborna šutnja i što je tijekom nje zabranjeno?

Izborna šutnja počinje nakon izborne promidžbe, a završava na dan održavanja izbora u 19 sati. Za vrijeme izborne šutnje zabranjuje se javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela.

3. Tko provodi izbore?

Tijela za provedbu izbora su Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, Izborno povjerenstvo Grada Zagreba, županijska, gradska i općinska izborna povjerenstva te birački odbori.

Predsjednik, potpredsjednik i članovi županijskih izbornih povjerenstava i Izbornog povjerenstva Grada Zagreba te predsjednik i potpredsjednik općinskih i gradskih izbornih povjerenstava moraju biti magistri pravne struke. Nadalje, ne smiju biti članovi niti jedne političke stranke niti kandidati na izborima koje provode.

4. Tko su i što rade članovi biračkih odbora?

Birački odbor čine predsjednik, potpredsjednik i osam članova. Četiri člana biračkog odbora određuju većinske političke stranke, a preostala četiri oporbene stranke.

Birački odbor uređuje prostorije biračkog mjesta, izravno provodi glasanje te osigurava pravilnost i tajnost glasovanja. Za vrijeme trajanja glasanja na biračko mjestu moraju biti stalno prisutni predsjednik biračkog odbora ili njegov zamjenik te najmanje četiri člana biračkog odbora.

5. Kako glasaju birači koji su pripadnici nacionalnih manjina?

Uz kandidata s redovnih lista, birači pripadnici nacionalnih manjina dodatno imaju pravo birati zamjenika župana te (grado)načelnika odnosno župana iz redova nacionalnih manjina u onim jedinicama u kojima je to pravo utvrđeno zakonom.

Jednak princip vrijedi i za pripadnike hrvatskog naroda u predstavničkom tijelu jedinice u kojoj nacionalna manjina čini većinu stanovništva.

6. Kako mogu glasati birači s tjelesnim poteškoćama, nepismeni ili oni kojima je biračko mjesto nedostupno?

Oni koji zbog tjelesnih poteškoća ili zato što su nepismeni ne mogu samostalno glasati, mogu na biračko mjesto doći s drugom osobom, koja je pismena i koja će po njihovoj ovlasti i uputi glasati za kandidata kojem žele dati svoj glas.

Birač koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili nemoći nije u stanju doći do biračkog mjesta, može o tome obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo najranije tri dana prije izbora ili birački odbor na dan održavanja izbora. Predsjednik biračkog odbora tada određuje najmanje dva člana biračkog odbora koji mogu birača posjetiti te mu omogućiti glasanje.

7. Što ako ste na dan izbora u inozemstvu ili izvan mjesta prebivališta?

U tom slučaju nećete moći glasati. Po Zakonu o lokalnim izborima, glasanje na lokalnim izborima obavlja se samo na biračkim mjestima na području općine ili grada u kojem se izbori provode. Drugačije je to, dakle, od glasanja na parlamentarnim i predsjedničkim izborima, kada birač može prethodno obaviti privremenu registraciju na drugome mjestu glasanja, ako zna da će se tijekom izbora zateći ondje.

8. Gdje ne smije biti biračko mjesto?

Biračko mjesto ne smije biti u vjerskom objektu, objektu u vlasništvu, najmu, zakupu ili trajnom korištenju političke stranke ili kandidata koji sudjeluje na izborima te u prostorijama u kojima se poslužuju i konzumiraju alkoholna pića.

Prostorija za glasovanje mora se opremiti i urediti na način da se osigura tajnost glasovanja. Dopušteno je samo isticanje državnih simbola i obilježja županija, gradova, odnosno općina.

9. Kako mora izgledati glasački listić i u kojem se vremenu može glasati?

Na glasačkom listiću mora biti naznačena vrsta izbora na koje se odnosi i svaki listić mora imati serijski broj, ali na biračkom mjestu moraju biti pomiješani tako da nisu složeni po serijskim brojevima te postavljeni licem okrenutim prema dolje.

Glasanje traje neprekidno od 7 do 19 sati. Biračka mjesta se zatvaraju u 19 sati, no onima koji su se u to vrijeme zatekli na biračkom mjestu mora se omogućiti da dovrše glasanje.

10. Tko smije promatrati izbore?

Pravo promatranja izbora obuhvaća promatranje cjelokupnog izbornog postupka, a naročito glasanje, rad izbornih tijela i uvid u cjelokupni izborni materijal.

Promatrači mogu biti članovi političkih stranaka ili grupe birača koji sudjeluju na izborima, potom nevladinih udruga fokusiranih na promicanje ljudskih i građanskih prava, kao i promatrači međunarodnih organizacija koje djeluju u RH.

11. Kome prijaviti eventualne nepravilnosti i u kojem roku?

Prigovor na nepravilnosti mogu podnijeti stranke, nositelji lista birača, sami kandidati, najmanje 100 birača ili najmanje 5 % birača jedinice u kojoj se provode izbori. Podnose se nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sati (računajući od isteka dana kad je nepravilnost uočena). Izborno povjerenstvo mora u roku od 48 sati od dana kad je prigovor dostavljen odlučiti o njemu.

Podnositelj prigovora može protiv rješenja izbornog povjerenstva uložiti žalbu Ustavnom sudu, i to također u roku od 48 sati, a Ustavni sud mora donijeti rješenje o žalbi u roku od - 48 sati.

12. Kakve su kazne za kršenje izborne šutnje?

Optužni prijedlog za ove prekršaje podnosi nadležno izborno povjerenstvo, a kazne su sljedeće:
- 3000 kuna za fizičku osobu,
- 10.000 do 30.000 kuna za kandidata,
- 100.000 do 500.000 kuna za pravnu osobu,
- 10.000 do 30.000 kuna odgovornu osobu u pravnoj osobi.

13. Mogu li i građani podnijeti kaznenu prijavu zbog nepravilnosti tijekom izbora?

Mogu, a prijava se podnosi u bilo kojoj lokalnoj policijskoj stanici ili u nadležnom državnom odvjetništvu.

14. Kakve su kazne za povrede izbornog procesa?

Povreda slobode odlučivanja birača, uskrata izbornog prava, zloporaba biračkog prava, povreda tajnosti glasanja i uništenje izbornih isprava kažnjivi su novčanom kaznom ili kaznom zatvora do 1 godine.
Izborna prijevara - dodavanje, oduzimanje, brisanje glasova ili na drugi način krivotvorenje ishoda izbora ili glasanja - kažnjiva je pak kaznom zatvora od 3 mjeseca do tri godine.