Liječnici su postavili novi ultimatum Vladi. Ako do kraja siječnja ne ispuni njihove zahtjeve, među kojima je i službeni prijedlog primjerenih koeficijenata, najavili su da će krenuti s pripremama sindikalnih akcija, uključujući i štrajk.
"Poučeni lošim iskustvom iz travnja prošle godine, prekršenim dogovorom i narušenim povjerenjem, od Vlade i njezina predsjednika tražimo neodgodivo ispunjavanje onoga što je dogovoreno, a što je prekršeno", kazala je na konferenciji za novinare predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata Renata Čulinović Čaić.
"Nakon devet mjeseci što smo dogovorili rješavanje cijelog niza problema ima još malo vremena za rješavanje. Ako u navedenim rokovima to sve ne bude riješeno bit ćemo prisiljeni i počet ćemo s pripremama za sveobuhvatne sindikalne akcije, uključujući i štrajk", rekla je Čulinović Čaić.
Hrvatski liječnički sindikat (HLS), Hrvatska liječnička komora (HLK), Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) i Inicijativa mladih liječnika Hrvatske do kraja idućeg tjedna očekuju da dobiju službeni prijedlog primjerenih koeficijenata za liječnike, s obzirom na to da smatraju da trenutnim koje je Vlada ponudila nudi realan pad plaća i ne mogu ga prihvatiti.
Traže da u e-savjetovanje budu upućene izmjene zakona vezane za robovlasničke ugovore specijalizanata, sukladno presudi Ustavnog suda, a do kraja siječnja traže da u e-savjetovanje bude upućen Zakon o ravnopravnom statusu liječnika koji će biti usuglašen s liječničkim udrugama.
Pročitajte i ovo
Sporna imovina
Grlić Radman nije prijavio vilu i kapelicu: "Bio sam fokusiran na posao"
Isto tako do kraja siječnja traže početak pregovora za granski kolektivni ugovor.
Što se tiče vremensko-kadrovskih normativa, svjesni su da je to zahtjevan posao, no treba ih uskladiti s propisima i trebaju postati obvezujući dokument.
"Nakon devet mjeseci što smo dogovorili rješavanje cijelog niza problema, ima još malo vremena za rješavanje. Ako u navedenim rokovima to sve ne bude riješeno bit ćemo prisiljeni i počet ćemo s pripremama za sveobuhvatne sindikalne akcije, uključujući i štrajk", poručila je Čulinović Čaić.
Beroš: Predloženi koeficijenti za liječnike su adekvatni
Ubrzo nakon konferencije krovnih hrvatskih liječničkih udruga i organizacija, reagirao je i ministar zdravstva Vili Beroš. Kaže da je prema sadašnjem prijedlogu model za koeficijente povećanje od 6 do 39 cijelih 8%, uz sve ostalo što su dosad napravili.
Rekao je da predložene koeficijente za liječnike smatra adekvatnima, da tzv. robovlasnički ugovori za specijalizante odlaze u povijest, a s krovnim liječničkim udrugama sastat će se krajem idućeg tjedna.
"Još jednom pozvati sve i zamoliti da dođu na sljedeći sastanak, da participiraju i da se usuglasimo glede poboljšanja statusa liječnika i uloge pacijenata na dogovoren način. Nažalost o materijalnim pravima u tom zakonu ne možemo razgovarati", rekao je Beroš.
"Mislim da je prijedlog koeficijenata i sada primjeren, uvažavajući sve ono što je u zdravstvu učinjeno proteklih godina", rekao je Beroš.
"Od 2016. do 2022. financijski trošak za plaće u sustavu zdravstva povećan je 43 posto ili 500 milijuna eura, a ukupno, kroz uredbe u 2023. i 2024., bit će potrebno izdvojiti u sustav zdravstva dodatnih oko 450 milijuna eura što je jedan od najvećih iznosa za povećanje materijalnih prava radnika u zdravstvu ikada u tako kratkom periodu", istaknuo je ministar.
Pročitajte i ovo
Novo uhićenje
VIDEO U Vukovaru uhićen još jedan napadač na maloljetnike: Policija objavila detalje
Podsjetio je da je u 2023. vlada donijela uredbu kojom je trošak za plaće u zdravstvu povećan za 226 milijuna eura te su plaće podignute za oko 62 posto zdravstvenih radnika.
Ove će se godine svim kategorijama radnika u zdravstvu dodatno podignuti plaća, što prema sadašnjim preliminarnim proračunima, iznosi 230 milijuna eura na godišnjoj razini.
"Nije se moguće referirati na sada još samo virtualne koeficijente i reći da je to samo pet post povećanje plaće. Vidjet ćemo koliko će ono biti", istaknuo je Beroš te dodao da će svima rasti plaće u javnim i državnim službama, nekome 39 posto, a nekome 6 posto, s ciljem ujednačavanja koeficijenata.
Tzv. robovlasnički ugovori odlaze u povijest
Beroš je posebno istaknuo da tzv. robovlasnički ugovori za specijalizante odlaze u povijest s izglasavanjem novih izmjena i dopuna Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Izmjene bi uskoro se trebale naći u saborskoj proceduri.
Specijalizanti koji prije roka napuste ustanovu koja im je omogućila specijalizaciju, neće plaćati ubuduće penalizaciju, već samo realni trošak edukacije, istaknuo je ministar.
Nakon što se donesu zakonske izmjene, svim će zdravstvenim ustanovama biti naloženo da potpišu sa svojim djelatnicima anekse ugovora kojima će se regulirati to pitanje.
Osim toga, na tragu smo rješenja da ne penaliziramo naše specijalizante nego da ih nagrađujemo ako će ostati u ustanovi u kojoj su se educirali, naglasio je.
Istaknuo je i da je novi zakon o radno-pravnom statusu liječnika u planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva za ovu godinu i da će se njime pokušati definirati kako zadržati liječnike u Hrvatskoj, u onim sredinama koje nisu atraktivne.
Pročitajte i ovo
Zapadna Obala
Kamere snimile užasne scene: Izraelski vojnici vozilima gaze po mrtvim Palestincima
No, taj se zakon neće baviti materijalnim pravima, niti visinom osnovice za rad liječnika jer je to predmet novog Zakona o plaćama u javnim i državnim službama.
Na kritiku da je granski kolektivni ugovor zaustavljen u zdravstvenom sustavu, odgovorio je da je zbog izrade zakona o plaćama u javnim i državnim službama zaustavljen proces granskog pregovaranja i bit će nastavljen kada se steknu uvjeti.
"Na prijedlog uredbi o koeficijentima u javnim i državnim službama sindikati će imati mogućnost još jednom artikulirati sve ono što vide kao neadekvatno. To ćemo izmijeniti sigurno", poručio je pa istaknuo da su, od svih javnih službi, primanja u zdravstvu rasla su proteklom razdoblju najviše, a isplaćene plaće u zdravstvu među najvećima su u državi.
Pohvalio se i da su ispunjena dva osnovna indikatora nužna za za sljedeću veliku tranšu europskog novca od 826 milijuna eura.
Do kraja prošle godine trajanje čekanja na dijagnostičku pretragu u bolnicama smanjeno je prosječno na 146 dana te je objedinjena javna nabava usluga i dobara u zdravstvu na preko 85 posto, što uključuje sve zdravstvene ustanove.