Na prvi pogled jasno je da se spomenuti gradovi mogu svrstati u dvije kategorije – one koji su napisani onako kako je u izvornom jeziku (München i Bruxelles) i one koji su na neki način prilagođeni našem jeziku (Beč i Pariz). Potonja su skupina egzonimi – nazivi mjesta koji su drukčiji od onih u mjestu ili zemlji kojoj pripadaju. Francuski Paris prilagodili smo izgovorom u Pariz, Beč se potpuno razlikuje od izvornog naziva Wien, Zaporižja je samo transliterirano s ćirilice na latinicu, a prema transkripcijskim pravilima imena iz jezika koji se ne služe latinicom bila bi npr. Bejrut, Hirošima i Seul.
Wien, Dunaj i Beč – jedan grad, više imena
Po upotrebi egzonima nismo posebni, ni u drugim jezicima nije neobično vidjeti prilagođena zemljopisna imena. Talijani naš glavni grad zovu Zagabria, a Paris im je Parigi. Za talijansku metropolu mi ćemo reći Rim, Šveđani Rom, dok je izvorni naziv Roma. U francuskom je London Londres, a Wien susjedi Slovenci zovu Dunaj.
Ne moramo ići puno dalje od Slovenije da bismo vidjeli kako nastaju egzonimi, ali zato bismo trebali zaviriti u prošlost. Primjerice, u hrvatskom jeziku nije bilo praktično pisati i govoriti Österreich jer niti imamo slovo s prijeglasom u abecedi niti u našem fonološkom sustavu postoji takav glas. Jednostavnije je bilo prilagoditi riječ i tako danas imamo naziv Austrija. Isto vrijedi i za glavni grad te države – onaj tko ne zna kako se na njemačkom čita Wien možda će izgovoriti /vien/. No otkud pak naziv Beč?
Ime smo zapravo preuzeli iz mađarskog jezika (Bécs), a znamo da smo s Austrijancima i Mađarima godinama bili u istoj državi. Osim povijesnih, zemljopisnih i kulturnih razloga valja spomenuti i dugu tradiciju prilagodbe zemljopisnih imena u nas, pa tako osim Beča imamo Bukurešt, Kijev, Peking, Ženevu i dr. Danas je pak situacija drukčija – mnogi se prilagođeni likovi smatraju zastarjelima, a sve su češća imena u izvornom obliku (pr. New York, Edinburgh, München, Sydney).
Standardizacija imena u hrvatskom nije potpuno provedena, a ta neujednačenost u bilježenju nije samo jezični problem. Pojavljuju se različiti oblici u školskim udžbenicima, znanstvenim tekstovima i medijima, a posebno je problematično pri izradi zemljopisnih karata jer je potrebno odabrati jedno rješenje. Kako bi se olakšali međudržavni odnosi i platni promet, izrađen je popis hrvatskih službenih imena država i ovisnih područja, stoga bar u tome ne bi trebalo biti dilema.
Luxembourg ili Luksemburg?
Što je pravilno – Luxembourg ili Luksemburg? Upitate li to kroatista, reći će vam da je pravilno oboje, ali… nije svejedno kad ćete što napisati! Luksemburg je država, a njezin je glavni grad Luxembourg.
I nije to jedini slučaj u kojem se gradovi i države jednako zovu, a različito pišu. Monaco je glavni grad Monaka, Singapore je u državi Singapuru, a metropola Meksika je Mexico (odnosno Ciudad de Mexico). Kao što je vidljivo iz primjera, nazivi država prilagođeni su hrvatskom jezičnom sustavu, dok gradove pišemo u izvornom obliku.
U slučaju Tunisa, Paname i San Marina jednako pišemo gradove i države, a moguće poteškoće razrješava kontekst.
Nađete li se pak nekad u nedoumici pri pisanju zemljopisnih naziva, problem bi vam mogla razriješiti internetska stranica Hrvatski egzonimi.
Pročitajte i ovo
Pročitajte i ovo
-
"IRANSKA PZO NE POSTOJI"Vojni analitičar o "Epskom bijesu": Iran povukao potez koji vodi u totalnu eskalaciju, u igru ušla i velika sila!
-
Incident u kavezuVIDEO Kaos nakon borbe u Slavonskom Brodu: "Ne možeš doći u Hrvatsku i ovo napraviti"
-
napad amerike i izraela na iranUžas na ulicama: "Prestrašeni smo, užasnuti. Djeca mi se tresu, nemamo kamo otići, ovdje ćemo umrijeti"
