U pripremu Zakona o pobačaju bit će uključeni svi, pa tako i Katolička Crkva, izjavio je u ponedjeljak ministar zdravstva Milan Kujundžić istaknuvši da se novim zakonom želi zaštititi začeto dijete i majku kako bi se majke što manje odlučivale na pobačaj, ali bez zabrane pobačaja.

Galerija


Kujundžić je tijekom konferencije "Hrvatska kakvu trebamo – budućnost hrvatskog zdravstva", na upit što znači uključivanje Crkve i hoće li novi zakon biti restriktivniji, rekao novinarima da je glavni cilj zaštititi začeto dijete i majku.

Vezani članci Marko Perković Thompson Thompson o zabrani koncerta u Mariboru: "Žele me proglasiti fašistom, to je tipična floskula onih koji vole komunistička klanja" Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović (Foto: Dnevnik.hr) Predsjednik Ustavnog suda: ''Očekujem da će Hrvatski sabor u primjerenom i razumnom roku ipak donijeti taj zakon''

"Ono što će sigurno novi zakon iznjedriti, to je zaštititi začeto dijete i majku, da se majke što manje odlučuju na pobačaj. O tim mjerama koje će biti pustimo neka se traže rješenja. Smisao je čuvati život od začetka, a pri tome uključiti sve u raspravu", kazao je.

Upitan ide li se u smjeru obveznih savjetovanja, potvrdio je kako je jedno od promišljanja i obvezno savjetovanje. "Ali nadasve važna je sigurnost, da se majka i njezino dijete ne trebaju brinuti za sutra. Sigurno će zakon iznjedriti taj dio", dodao je.

Na pitanje razmišlja li se o zabrani pobačaja ili omogućavanju da se to događa što manje, Kujundžić je odgovorio - "ovo drugo, da se o tome razmišlja što manje", mada će sigurno biti nekih koji će zagovarati zabranu, ali se mora raspraviti o svemu.

"Sigurno će biti onih koji će zagovarati zabranu pobačaja, ali ostavimo da se raspravi o tome", kazao je.

Kujundžić je dodao kako su počeli okupljati stručnjake, u raspravi će sudjelovati svi zainteresirani i bit će ispoštovan zadani rok od godine dana.

Kujundžić: Zdravstveni sustav stabilan, ali s brojnim poteškoćama

Hrvatski zdravstveni sustav je stabilan i kvalitetan, ali s brojnim poteškoćama, izjavio je ministar zdravstva Milan Kujundžić u ponedjeljak na konferenciji "Budućnost hrvatskog zdravstva", najavivši da bi rješavanju problema trebali pridonijeti novi zakoni o zdravstvenoj zaštiti i obveznom zdravstvenom osiguranju, koje treba donijeti ove godine.

Hrvatska za zdravstvo izdvaja 700 eura po glavi stanovnika godišnje, a europske zemlje s kojima se želimo uspoređivati 5 do 10 puta više, no malo je toga što se u hrvatskoj medicini ne radi kao u tim zemljama, kazao je Kujundžić na konferenciji koju je organizirao Večernji list. Medicina je sve skuplja i svrsishodnija, ali traži novac da bi bila učinkovita, dodao je.

Država prvi put pokrila svoje dugove prema zdravstvu

Istaknuo je kako je ove godine povećano izdvajanje za skupe lijekove sa 700 milijuna kuna na 1,1 milijardu kuna, a država je po prvi puta u 2017. pokrila svoje dugove prema zdravstvenom sustavu, što je rezultiralo padom ukupnih dugova.

"Prvi put u povijesti neovisne države Vlada je poslovala tako da ne samo što nije povećala dug u zdravstvu, nego ga je i smanjila, a pritom nije povećala javni dug. Krajem 2016. bio je preko osam milijardi, a prošlu godinu završili smo sa 7,7 milijardi", ustvrdio je Kujundžić.

Način za uštedu je javna nabava. Pokušavamo oko 30 posto lijekova i medicinskog materijala nabaviti putem javne nabave gdje vjerujemo da ćemo postići niže cijene, rekao je ministar zdravstva.

Donošenje zakona o obveznom zdravstveno osiguranju sigurno će, dodao je Kujundžić, pobuditi medijske, javne i političke prijepore jer treba jasno odrediti standarde u zdravstvenom sustavu i što država može, a što ne može platiti, i pritom zadržati visoku kvalitetu i sigurnost pacijenata.

Specijalizacije za ostanak liječnika u primarnoj zaštiti

S druge strane, kroz Zakon o zdravstvenoj zaštiti u primarnu zdravstvenu zaštitu uvodi se institut ordinacije, kojim se žele definirati prava i obveze liječnika te ih stimulirati da ostanu u primarnoj zaštiti.

S tim ciljem raspisan je veliki broj specijalizacija u primarnoj zaštiti. Tu je i 50 specijalizacija iz pedijatrije, s obzirom na nedostatak pedijatara, a njih 32 već je započelo sa specijalizacijom.

Što se tiče odlaska liječnika i drugog medicinskog kadra iz Hrvatske, Kujundžić je rekao kako odlazak "nije tako veliki" iako je to stalna opasnost jer im razvijena Europa može ponuditi osjetno bolje uvjete. Radi se na modelu da oni ostaju u Hrvatskoj, što uključuje specijalizacije, edukaciju i bolje plaćanje onih koji rade bolje i više.

Kujundžić se založio za jaču prevenciju, jer kada bi mladi manje konzumirali cigarete, alkohol i visokoenergetsku hranu i pića, Hrvatska bi za 10 do 15 godina imala puno manje zloćudnih bolesti, infarkta, inzulta i dr.

Hrvatski pacijent boravi u bolnici 20 posto iznad europskog prosjeka

Na panelu "Kakvo nam zdravstvo treba" sudjelovao je i ministar financija Zdravko Marić koji je rekao kako ima važnijih pitanja za zdravstvo osim samog izdvajanja novaca iz proračuna, poput efikasnosti i razlika u kapacitetima pojedinih regija, dok je prosječni boravak hrvatskog pacijenta u bolnici 20 posto iznad europskog prosjeka.

Marić je podsjetio na žučnu raspravu o tome treba li HZZO izaći iz Državne riznice, pri čemu se spominjala ušteda od milijardu i sto milijuna kuna, koja se nikad nije dogodila.

Predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu Dražen Jurković smatra da je ključni problem hrvatskog zdravstva novac i nisko izdvajanje po stanovniku, ali je upravo na temelju završetka financijske godine 2017. vidljivo da sustav ne radi nove dugove kada mu država podmiri sav novac za zdravstvenu zaštitu tzv. zaštićenih skupina.

Modernizacija danskog zdravstva

Među predavačima na konferenciji bio je i glavni izvršni direktor organizacije Health Denmark Hans Erik Henriksen, koji je govorio o promjenama u danskom zdravstvenom sustavu, koji je danas među najefikasnijima u svijetu.

Danski je sustav moderniziran prije deset godina, uzimajući u obzir demografske promjene, odnosno sve veći broj starijih osoba, porast broja kroničnih bolesnika i dolazak novih tehnologija.

Cilj je bio odgovoriti na to bez da se grade nove bolnice, pa je kroz spajanje njihov broj značajno smanjen, a sve su specijalizirane za određene usluge. Time se željelo zadržati sustav financijski održivim dok istodobno bolje odgovara na potrebe pacijenata, rekao je Henriksen. (Hina)