Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja donijela je dva rješenja kojima je utvrđeno narušavanje tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenih horizontalnih sporazuma.


Riječ je o kartelu sedam poduzetnika na tržištu usluge pružanja privatne tjelesne zaštite i kartelu devet poduzetnika na tržištu usluge zakupa nautičkih vezova.

Vezani članci Tučnjava ispred kluba u Makarskoj Redari ispred noćnog kluba cipelarili goste, oglasila se i tvrtka: "Nema opravdanja, ali gosti su bokserom napali zaštitara" Milan Bandić i Mirka Jozić Suprug Bandićeve pročelnice dobio 15 milijuna kuna vrijedan posao s Gradom Zagrebom iz kojeg pak poručuju: "Nema sukoba interesa"

U oba slučaja poduzetnici su se dogovarali o cijenama usluga. U prvom kartelu riječ je o dogovoru o minimalnim cijenama usluga privatne tjelesne zaštite, a u drugom, o razmjeni informacija o budućim cijenama vezova u hrvatskim lukama nautičkog turizma.

Agencija je sudionicima ovih kartela izrekla upravno-kaznene mjere u ukupnom iznosu od 7,6 milijuna kuna.

Pri izricanju upravno kaznenih mjera Agencija je u obzir uzela težine povreda i otegotne i olakotne okolnosti te je procijenila da će iznosi upravno-kaznenih mjera izrečenih sudionicima kartela, uz posebni preventivni, imati i opći preventivni učinak kao upozorenje svim drugim poduzetnicima da se ne upuštaju u povrede propisa o tržišnom natjecanju.

Kako je u o oba je slučaja riječ o sporazumima koji su zabranjeni po svojoj prirodi odnosno smatra se da je narušavanje tržišnog natjecanja cilj takvih sporazuma, Agencija nije trebala dokazati njihove učinke na tržište odnosno na interese potrošača.

Kartel 'zaštitara'

U postupku protiv poduzetnika Sokol Marić, AKD-Zaštita, Securitas Hrvatska, Klemm Sigurnost, Bilić-Erić, V GRUPA, i Arsenal-Ivezić, Agencija je utvrdila da su ti poduzetnici 23. listopada 2013. sudjelovali na sastanku na kojem su dogovorili minimalnu cijenu usluga privatne tjelesne zaštite od 32,52 kune.

Također, utvrđeno je da dogovor postignut na tom sastanku ima sve elemente kartelnog sporazuma.

Konkretno, sastanku su prisustvovali poduzetnici koji su izravni tržišni takmaci. Iako je riječ o poduzetnicima različite tržišne snage, dogovorili su minimalni trošak sata rada zaštitara od 32,50 kuna kao donju granicu rentabilnosti poslovanja za sve sudionike sastanka.

Agencija je utvrdila da su postizanjem toga dogovora sudionici kartela narušili tržišno natjecanje na tržištu usluga privatne tjelesne zaštite u razdoblju od 23. listopada 2013. do 17. siječnja 2014.

Takav dogovor o minimalnoj cijeni usluge, smatra se teškom povredom propisa o tržišnom natjecanju. Naime, dogovorom o cijenama poduzetnici, svjesno i namjerno, međusobnu konkurenciju pretvaraju u suradnju, čime izravno štete interesima potrošača.

Agencija nije prihvatila obranu sudionika sporazuma kako je u konkretnom slučaju bila riječ samo o "usuglašavanju" troška rada, a ne cijene usluge koja će se nuditi trećima. Trošak rada čini najveći dio ukupnog troška usluge tjelesne zaštite, a troškovi poslovanja svakog poduzetnika sasvim su individualni te je u praksi nemoguće da budu potpuno isti za više poduzetnika.

Uz to, Agencija je utvrdila da je većina sudionika sastanka upravo taj dogovoreni iznos cijene usluge ponudila na natječajima na kojima su sudjelovali nakon održanog sastanka, iz čega se može zaključiti da je sporazum i primjenjivan u praksi.

Iako neki sudionici sastanka nisu postupali u skladu s dogovorom odnosno u svojim su ponudama naznačavali i druge iznose (manje od dogovorenih na sastanku), to ne može značiti da u tom slučaju ne postoji odgovornost poduzetnika za povredu propisa o tržišnom natjecanju, a pogotovo se ne može smatrati dokazom o nepostojanju sporazuma, budući da svaki poduzetnik mora samostalno donositi poslovne odluke i odrediti svoje ponašanje na tržištu, dok svaka koordinacija i sudjelovanje u dogovoru među konkurentima predstavlja kršenje propisa o tržišnom natjecanju.

Agencija je sudionicima ovoga kartela izrekla upravno-kaznene mjera u ukupnom iznosu od od 5.325.000,00 kuna.

Pri donošenju odluke o visini upravno-kaznenih mjera Agencija se vodila utvrđenjem da je riječ je o kartelnom sporazumu o izravnom utvrđivanju cijena koji predstavlja najteži oblik povrede Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja. Pritom je kao otegotnu okolnost uzela u obzir činjenicu da je riječ o sporazumu koji se primjenjivao na čitavom teritoriju Republike Hrvatske na kojem članovi kartela imaju značajan tržišni udio. Kao olakotnu okolnost, Agencija je uzela u obzir da je sporazum primjenjivan relativno kratko i to ne od svih sudionika sporazuma, što je umanjilo štetne posljedice tog sporazuma na tržišno natjecanje.

Kartel 'marina'

U postupku koji je vodila protiv poduzetnika Adriatic Croatia International Club, Tehnomont, Marina Šibenik, Ilirija, Marina Hramina, Brodogradilište i marina Betina, Marina Punat, Marina Dalmacija i Marina Borik te protiv Hrvatske gospodarske komore, pokrenutog na inicijativu poduzetnika Aba Vela, Agencija je utvrdila kako su predstavnici marina na sjednici Vijeća Udruženja nautičkog turizma (marina) Hrvatske gospodarske komore, održanoj u listopadu 2012. u Biogradu na moru, međusobno razmjenjivali informacije o budućim cijenama svojih usluga.

Konkretno, sudionici sjednice su najavili da u 2013. godini neće podignuti cijene svojih usluga, dok će oni koji "...podignu cijene, to učiniti samo za postotak inflacije u Republici Hrvatskoj".

Iako Agencija nije utvrdila postojanje izričitog dogovora o podizanju cijena za točno određeni iznos, utvrđeno da je došlo do razmjene strateških informacija o budućim cijenama, što je dovelo do usklađenog ponašanja stranaka.

Razmjenom informacija o cijenama najma vezova u idućoj godini, čak i bez postojanja međusobnog dogovora o cijenama, sudionici sporazuma su unaprijed otklonili neizvjesnost oko budućeg postupanja. Stoga razmjena pojedinačnih podataka o predviđenim budućim cijenama između konkurenata predstavlja teško ograničenje tržišnog natjecanja.

Ako se, pritom, poduzetnik koji sudjeluje na sastanku na kojem se razmjenjuju strateške informacije javno ne ogradi od takve rasprave i odmah ne napusti sastanak, time druge sudionike dovodi do uvjerenja da se slaže sa zaključcima i da će u skladu s njima i postupiti. Stoga se u takvim situacijama smatra da su svi sudionici sastanka sudjelovali u kršenju propisa o zaštiti tržišnog natjecanja.

Budući da se sporna razmjena strateških informacija odvijala u okrilju strukovnog udruženja kojem su prisustvovali predstavnici toga udruženja, Agencija je postupak vodila i protiv Hrvatske gospodarske komore. Ovo je osobito važno zbog toga što se od HGK, kao interesnog udruženja poduzetnika, očekuje posebna odgovornost u educiranju i osiguravanju poštivanja propisa od strane njegovih članova.

Stoga je nedvojbeno da u konkretnom slučaju postoji odgovornost HGK za sudjelovanje u tom sporazumu, budući da je stručni predstavnik te institucije trebao barem upozoriti sudionike sjednice na protupravnost njihova ponašanja. Ipak, kako nije utvrđena nikakva dodatna aktivnost HGK koja bi poticala razmjenu osjetljivih informacija između članica ili postizanje dogovora koji bi mogao predstavljati zabranjeni sporazum, Agencija je HGK izrekla simboličnu upravno-kaznenu mjeru u iznosu od 100.000 kuna.

Ostalim sudionicima zabranjenog sporazuma Agencija je izrekla upravno-kaznene mjere u ukupnom iznosu od 2.263.000,00 kuna.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju