Ako vam zatreba dadilja, a živite u Hrvatskoj, nećete je moći zaposliti. Možete, doduše, pronaći osobu koja će vam čuvati dijete i plaćati je za tu uslugu, ali time oboje riskirate prijavu.
Slučaj roditelja i dadilje iz Delnica koji su se pred sudom našli s optužbom za gospodarski kriminal uzbunio je Hrvatsku. Unatoč kroničnom nedostatku vrtića, javnost je doznala da u našoj zemlji ne postoji legalno zanimanje dadilja.
Vezani članci
Mnogi roditelji koji su tek pokušali svoje dijete povjeriti na čuvanje dadilji zasigurno su se pitali kako da to učine, a da im na vrata ne pokuca policija i ne odvede ih pred sud. To bi se trebalo moći na jedan od dva načina. Prvi je angažirati privatnu dadilju koja bi čuvala dijete ili djecu jedne obitelji u njihovom domu i za to dobivala fiksnu plaću i bila prijavljena. Drugi način je da jedna dadilja čuva više djece iz više obitelji u svojoj kući, a oni bi je plaćali po satu, dok si ona sama uplaćuje doprinose. No, ovaj drugi način je daleko kompliciraniji.
'Ako roditelji žele zaposliti privatnu dadilju onda to mogu i prema sadašnjem zakonu. U tom slučaju jedna fizička osoba (roditelj) zapošljava drugu fizičku osobu (dadilju). Roditelj je dužan dadilju prijaviti i pored plaće platiti zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Ako roditelji svoju djecu povjere na čuvanje osobi koja o njima skrbi u svojoj kući susreću se s cijelim nizom problema', rekla je za Dnevnik.hr Vesna Rašić, predsjednica Hrvatske udruge dadilja pojašnjavajući kako se u praksi rijetko dogodi da roditelj prijavi privatnu dadilju, jer je većini to preskupo. Rašić kaže da vjeruje da bi se to moglo riješiti kada u praksi zaživi obiteljsko čuvanje djece i dio roditelja, koji trenutno koriste privatnu dadilju, bude moglo svoju djecu dati u obiteljsko čuvanje.
>> Delnice nemaju jaslica: Čuvaju djecu na crno pa moraju na sud
'Time će privatne dadilje koristiti samo oni roditelji koji mogu dadilji plaćati sve doprinose i oni kojima je to nužnost. Kod ovih zadnjih bi dobrodošla i pomoć lokalne samouprave u obliku subvencija za čuvanje prema prihvatljivom dohodovnom cenzusu', kaže Rašić.
S problemom se susreću dadilje i roditelji koji ih žele angažirati jer za sada ne postoji zakon prema kojem bi se obiteljsko čuvanje djece moglo registrirati kao djelatnost, a dadilja zaposliti. 'Stoga roditelji i dadilje rade i surađuju u 'zakonopraznom prostoru' već 20 godina. Dadilje su ovdje na gubitku jer im cijelo to vrijeme ne ide staž, a njihova se profesija omalovažava, iako je to vrlo zahtjevan i koristan posao', objašnjava Rašić.
Roditelji koji ipak odluče zaposliti dadilju moraju to učiniti pod drugim nazivom. Tako je učinila i majka Maja Puškarić. 'Prijateljica koja je završila predškolski odgoj na Akademiji, ostala je bez posla - čuvala je troje djece u jednoj obitelji. Dogovorili smo se da će čuvati naše klince. S obzirom da je ona htjela da joj ide radni staž, a ja sam htjela biti fer prema njoj, tražile smo način kako da svi budemo zadovoljni. U mirovinskom su mi savjetovali da dadilju prijavim kao pomoć u kući, ne kao dadilju. Takva opcija nam je svima odgovarala, pa smo ju prijavili', ispričala nam je Puškarić.
Kada smo se obratili Zavodu za mirovinsko osiguranje, ondje su nam potvrdili da se osobu ne može zaposliti pod nazivom dadilja, ali može pod kategorijom pomoći u kući. 'Prijava na mirovinsko osiguranje dadilje za čuvanje djeteta u vlastitom domu ne razlikuje se od prijave na mirovinsko osiguranje drugih radnika koje na mirovinsko osiguranje prijavljuju poslodavci. Naime, potrebno je da poslodavac, u onom slučaju fizička osoba koja angažira dadilju, s osobom sklopi ugovor o radu te podnese prijavu u nadležnoj područnoj službi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje', rekao Filip Dujmović, glasnogovrornik Zavoda za mirovinsko osiguranje.
Dokumenti potrebni za prijavu radnika su: • ugovor o radu • radna knjižica • osobna iskaznica • ako je radnik strani državljanin - radna dozvola za strance, i • prijava o početku osiguranja - tiskanica M-1P
'Bilo je pitanje vremena kada će se dogoditi 'slučaj Delnice'. U cijeloj priči najviše su nastradali roditelji koji moraju raditi, a ne znaju kuda će sada s djecom, te očekuju kazne koje i nisu male, a koje će morati, kao i dadilja, platiti jer žalba ne odgađa plaćanje. Naravno, ako sud tako presudi', kaže Rašić.
Bilo je pitanje vremena kada će se dogoditi 'slučaj Delnice'. HUD je još u ožujku 2011., kada je Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti bio u saborskoj proceduri, uputio svoje mišljenje svim mjerodavnim institucijama. Tada smo ga, kao i sada, smatrali represivnim zakonom - kada su dadilje i roditelji u pitanju. Zakon koji za dadilje i roditelje ne rješava ništa, već služi samo za njihovo zastrašivanje. Jedina razlika je u tome što je ova Vlada prepoznala važnost reguliranja tog servisa za djecu, pa makar i zbog EU, i na tome smo joj zahvalni.Hrvatska udruga dadilja je uputila Ministarstvu socijalne politike i mladih prijedlog da poduzmu potrebne korake za odgodu primjene Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti na dadilje i roditelje, koji su u obiteljskom čuvanju djece, dok se Zakon za izvaninstitucionalnu skrb o djeci (obiteljsko čuvanje djece) ne izglasa, te da se omogući prijelazni period dok Program obiteljskog čuvanja djece ne zaživi u praksi kako se ne bi ponovio 'slučaj Delnice', rekla je Vesna Rašić.
Pratite najnovije vijesti bilo kada, bilo gdje. Pratite nas na Facebooku i Twitteru. Pratite DNEVNIK.hr putem iPhonea i ANDROID mobilnih uređaja.
Pravila objave komentara