Cilj Konferencije je dodatno podići svijest o vršnjačkom nasilju i drugim oblicima nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama.
'Govoriti o nasilju u školama ne možemo, ako školu ne promatramo kao dio društva, sve što se događa u društvu, odražava se i u školama', kazao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović u uvodnom govoru.
Pročitajte i ovo
Dobro je znati
Želiš prijaviti seksualno zlostavljanje, ali ne znaš kako ili se bojiš? Ovo je vrlo jednostavan način i može biti potpuno anoniman
posljednja srijeda u veljači
Danas je Dan ružičastih majica: Znate li što to znači?
Kako bi se kvalitetno radilo na prevenciji vršnjačkog nasilja u školama potrebna je suradnja svih institucija, od škola, centara za socijalnu skrb i policije, sve do pravosuđa, rečeno je među ostalim na Konferencije o nasilju u školama.
U školskoj godini 1577 slučajeva nasilja
Prema izvješćima MZOS-a, u školskoj godini 2011-2012. sveukupno je u osnovnim i srednjim školama zabilježeno 1577 slučajeva vršnjačkoga nasilja, od čega 1039 u osnovnim te 538 u srednjim školama. Ministarstvo obrazovanja je poduzelo niz aktivnosti s ciljem prevencije vršnjačkoga nasilja, rekao je ministar. Posebno je istaknuo dvije potpuno nove aktivnosti, koje se provode od ove školske godine - kurikulum građanskog odgoja, u sklopu kojega se radi na suzbijanju nasilja u školama, te kurikulum zdravstvenog odgoja, kod kojega je naglasak na prevenciji. Donijet je i novi pravilnik o načinima postupanja učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u poduzimanju mjera zaštite prava učenika, pripremljeni su projekti za strukturne fondove, a Hrvatska od iduće godine jedina uz Francusku, Nizozemsku i Japan u sto svojih škola kreće s projektom 'Judo u škole', kazao je.
Potrebni pomaci u sustavu pravosuđa, 19 posto djece žrtve nasilja
Potpredsjednica vlade RH i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić kazala je kako je suradnja između sustava socijalne skrbi i obrazovanja, te policije izuzetno važna, no da je jednako toliko važno napraviti pomake i u sustavu pravosuđa.
'Jedino bržim rješavanjem slučajeva vršnjačkog nasilja šalje se dobra poruka: da je nasilje nedopustivo i da će se sankcionirati', poručila je Opačić, te izrazila nadu da će se sličan skup u skorije vrijeme organizirati i s djelatnicima centara za socijalnu skrb, kao još jedan način razvoja suradnje.
Uvodno izlaganje na temu 'Nasilje među djecom i mladima - čiji je to problem?' održala je ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba Gordana Buljan-Flander, koja je istaknula kako je riječ o izuzetno složenoj problematici koju je potrebno sagledati iz širokog kuta. Prema podacima te Poliklinike, U Hrvatskoj je 19 posto djece doživjelo neki oblik vršnjačkog nasilja, dok je 8 posto tzv. 'provokativnih' žrtava, odnosno, onih koji i čine i doživljavaju nasilje, te jednako toliko djece koja čine nasilje.
Stručnjaci su mišljenja da retroaktivne i represivne strategije nemaju puno svrhe te preporučuju reagiranje na manja ometajuća ponašanja, kao i okretanje u smjeru suradnje umjesto okrivljavanja. Također, važno je razvijati prepoznavanje novih oblika nasilja među djecom. Pitanja na koja pritom treba odgovoriti su: gdje počinje i prestaje odgovornost škole, tko treba inicirati i održavati suradnju među institucijama, tko treba osigurati podršku nastavnicima, te kako poboljšati suradnju između škole i roditelja, kazala je Buljan-Flander.
Stručni okrugli stolovi
Osim podizanja svijesti o problemu vršnjačkoga nasilja u školama, konferencija se bavi analizom učinkovitosti i provedbe postojećih propisa i aktivnosti, kao i osmišljavanjem novih načina i strategija u sprječavanju i prevenciji nasilja i to kroz tri okrugla stola s temama
'Uzroci/posljedice vršnjačkog nasilja i drugih oblika nasilja u školi', 'Modeli/načini sprječavanja vršnjačkog nasilja i drugih oblika nasilja u školi', te 'Što još poduzeti/kako dalje? Provedba postojećih te osmišljavanje novih načina i strategija u prevenciji vršnjačkog nasilja i drugih oblika nasilja u školi'.
Konferencija je u sjedištu MZOS-a u Zagrebu okupila ravnatelje, učitelje, nastavnike i stručne suradnike školskih ustanova, a nazočili su joj i pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić, predsjednica Udruge 'Nastavnici organizirano' Sanja Lukić, Dean Ajduković s Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predsjednica Udruge roditelja 'Korak po korak' Gorana Hitrec, Zrinka Ristić-Dedić s Instituta za društvena istraživanja, trener mlađih juniora u VK 'Mladost' Dubravko Šimenc, te brojni drugi stručnjaci koji se bave tom problematikom.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook